Ljubo Jurčić: "Ekonomski rast Hrvatske je prirodni rast koji bi se dogodio bez Vladinih mjera"

Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić bio je gost Newsrooma kod naše Anke Bilić Keserović s kojom je razgovarao o stanju i perspektivama hrvatskog gospodarstva.

Naglašavajući kompleksnost teme, Ljubo Jurčić je istaknuo: “Monetarna politika je jedna od najsloženijih politika. Ona se mora bazirati na struci i znanosti.”

“Mi smo zablokirali monetarnu politiku 1993. godine, a ona se nije mijenjala. Ona čini najveću štetu jer se nije prilagođavala promjenama kamatnih stopa ni tečaja”, rekao je analitičar.

“HNB nije mogla napraviti ništa, ona je blokirala svoje djelovanje. S druge strane je napravila štetu jer je u Hrvatskoj ostala industrija s malom dodanom vrijednosti. Sad kad dođe nova inflacija, vi nemate prostora da nadoknadite rast troškova.”, objašnjava Jurčić.

Objašnjava kako Slovenija ima veću dodanu vrijednost pa je “prošla bolje” jer je mogla prihvatiti veći udar inflacije radi veće dodane vrijednosti po jedinici rada i kapitala.

Što očekivati od novog ministra gospodarstva, Ante Šušnjara?

“To što treba napraviti nije samo odluka ministra”, objašnjava pa dodaje: “Trebamo imati sustav ili instituciju za industrijski razvoj koja bi se s time profesionalno bavila, a ne stranački ili politički.”

Kako bi predočio manjkavosti mehanizama iskorištavanja EU sredstava, iskoristio je primjer potresa: “dobili smo puste novce za obnovu u Zagrebu i Petrinji, a nismo imali proceduru kako te novce usmjeriti u taj cilj.”

“Imali smo 3-4 energetske strategije koje je Vlada napravila samo da bi pokazala da nešto radi.”

Na pitanje Bilić-Keserović postoji li bojazan oko privatizacije HEP-a, Jurčić je odgovorio:

“To je uvijek politička odluka. Ono što nedostaje i za INA-u i za HEP je hrvatska energetska strategija, nešto se ne može izlačiti zasebno, ako nemate matricu.”

“Kod nas su ulete interesi lobista pa oni daju jedan genijalni prijedlog kao čaroban štapić koji će sve riješiti u interesu Hrvatske, a tek nakon 4-5 godina shvatimo da nije tako. Mi nemamo sustavan pristup.”

“Imamo tri glavna bloka – poljoprivreda, energetika i industrija. Poljoprivreda pada, energetika nije sređena, industrija nam statistički…. Mi konzumiramo 900 milijuna litara mlijeka, nekad smo proizvodili 600-700 milijuna litara, danas možda 300 milijuna.”

Rebalans proračuna?

“Mislim da će to biti 2-3 milijarde prebacivanja s jedne stavke na drugu.”

Domovinski pokret je rekao kako bi 3-4 posto BDP-a trebalo usmjeriti u demografiju, Jurčić odgovora kako se “u Hrvatskoj dosta lagano pristupa toj demografiji, s poluznanjem, a što je znanje manje samopouzdanje u provođenju politika je veće”, izjavio je Jurčić pa dodao:

“Analize pokazuju da se uvijek ide za boljim životom – kad se planira vratiti ljude iz Južne Amerike, postavlja se pitanje, gdje će se vratiti? Kao konobari, sobari, tasksisti? Mi smo naše školovane ljude indirektno poslali van, a za poluškolovane napravili radna mjesta.”

“U proizvodnji se broj radnih mjesta smanjuje, a ona pada. Raste dućani, prodavaonice, transport i ugostiteljstvo. To su sve teški i slabo plaćeni poslovi.”

Objasnio je što vidi kao problem: “Radimo neproizvodnu imovinu, umjesto proizvodne; gradimo stanove i imamo 100 tisuća praznih stanova u koje su uložene milijarde. Umjetno stvorena potražnja je digla cijenu stanova i sad si ih oni kojima trebaju, ne mogu priuštiti.”

Najavljena prosječna plaća od 1600 eura?

“Čitav rast Hrvatske ekonomski je prirodni rast koji bi se dogodio bez Vladinih mjera”, tvrdi Jurčić i nastavlja:

“Subsaharske, azijske, bivše socijalističke zemlje – sve su one rasle brže od Hrvatske. U Hrvatskoj se kao i u svijetu povećava nejednakost što vidimo po tome da je 200 tisuća blokiranih ljudi, a štednja i kapital rastu.