Suzana Rešetar iz Udruge Sjena, inače majka autističnog dječaka, kod Sandre Križanec u N1 Studiju uživo pojasnila je vlastiti status na društvenim mrežama u kojem je objasnila u kakvoj su situaciji osobe s invaliditetom u državi, posebno autisti.
Na početku je istaknula da je isti status na Facebooku objavila i prošle godine, a u godini dana ništa se nije promijenilo. Komentirajući ukidanje isplate novčanog dodatka u Zagrebu osobama s invaliditetom koje su korisnici novog inkluzivnog dodatka, Suzana Rešetar je rekla:
“Dobili smo mail od osobe s invaliditetom (OSI) koji nam je rekao o toj mogućnosti da će se to dogoditi. Nisam povjerovala da bi netko išao na tu razinu neempatije, stihijskog rada, i danas smo opet dobili mail od njega gdje je proslijedio odgovor voditeljice Sektora za socijalne politike Grada Zagreba gdje ona u odgovoru navodi da će se to dogoditi.
Odmah sam je nazvala i pitala je li istina da će Zagreb obustaviti isplatu novčane pomoći osobama s invaliditetom koje su dobile rješenje o inkluzivnom dodatku i dobila sam potvrdan odgovor. Kad sam pitala zašto, rečeno mi je da odluka nije promijenjena. Isto mi je potvrdila pročelnica Grada Zagreba. Ne znaju koliko točno korisnika treba tu novčanu naknadu što teško vjerujem ako su dosad isplaćivali invalidnine. Bit će privremeno obustavljeno do kraja godine.”
Na upit naše Tee Mihanović upravo o ovoj temi Danijela Dolenec je rekla: “Ne radi se o odluci koja bi oštetila osobe s invaliditetom. Slijedom Zakona o socijalnoj skrbi Zagreb pruža ili osobnu invalidninu ili dodatak za njegu i pomoć u kući, to dobija 18.000 korisnika. S obzirom na izmjene zakona koji mijenja obuhvat, razrede i slično, mi se moramo uskladiti, ali zato nam trebaju svi podaci što još uvijek nemamo. U najskorijem roku ćemo se uskladiti, čim dobijemo sve podatke.”
“To usklađenje ne ide lagano na svim razinama, to sigurno neće biti ove godine”, istaknula je Rešetar.
“Već 16 godina nisam vidjela pomak”
Kritizirala je i dijagnostiku u Hrvatskoj:
“Kad pričamo o autizmu, kao majka autističnog dječaka priznajem da u ovih njegovih 16 godina nisam primijetila da se nešto pomaknulo nabolje. Dijagnostike jako fali. Prevalencija autizma je u porastu. U Hrvatskoj se bilježi 4.177 osoba s autizmom što nije istina. Mislim da su tu osobe s isključivom dijagnozom autizma. S Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta sam dobila procjenu da je 1 naprama 100 prevalencija autizma. To je ogrman problem. Treba biti uključeno zdravstvo, socijalna politika i obrazovanje. Rješenja još nemamo. Kod dijagnostike mi smo morali napraviti kontrolno vještačenje s timskom obradom. Na tu obradu sam čekala osam mjeseci. U siječnju je bio u Klaićevoj na obradi, još nisam dobila nalaz.”
Komentirajući osobne asistente i poludnevne boravke za osobe s invaliditetom, ističe da su to većinom neprilagođene i prekobrojne sobe “gdje se natrpavaju osobe s autizmom”.
“Čim kažete da vam dijete ima autizam, dobijete crveni karton. Ako još kažete da vam dijete ima veću potrebu za podrškom, nitko vas neće. Najčešća rečenica koju slušamo je – vodite ga među svoje, nemamo mjesta, nemamo stručnog kadra itd. Što bi onda moje dijete u ovoj državi trebalo? Što ćemo s njim”, pita se Rešetar.
Govoreći o novom Zakonu o osobnim asistentima ističe da su dobili pravo na osobnog asistenta 88 sati mjesečno, no za to treba ispuniti još dodatne uvjete, primjerice da je roditelj samohran.
“Svatko tko može izbjeći i ako vidi priliku da se ogradi od toga, da izbjegne imati posla s autizmom, pribjeći će tome. To je tužno, te osobe su najčešće zatvorene u četiri zida s roditeljima – stigmatizirani, segregirani, nitko ne pita za njih. To je egzekucija cijelih obitelji jer tako nestaju cijele obitelji”, napominje. Dodaje da je situacija još gora kad autistična osoba napuni 21 godinu:
“Iza 21. godine nastaje totalni mrak. Do tad OSI imaju pravo na obrazovanje. Što se tiče autistične populacije, o tom obrazovanju bi se dalo pričati. Nakon 21. godine, kad više ne mogu biti uključeni u obrazovni sustav, ne postoji ništa – niti poludnevni boravci, rijetko tko se može zaposliti, osuđeni su na roditelje i skrbnike u četiri zida. Od integracije i inkluzije imamo samo početna slova.”
Na koncu je još otkrila da je još 2015. pučka pravobraniteljica u svom izvješću Saboru jasno navela da se zaključuje da se osobama s autizmom u RH krše zajamčena ljudska prava.
“Da i nisam majka dječaka s autizmom, strašila bi me činjencia da živim u državi koja jednoj populaciji kojoj je jako potrebna pomoć, krši zajamčena ljudska prava. To je navela pravobraniteljica, predstavljeno je pred Saborom, nitko nije reagirao”, zaključila je Suzana Rešetar.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!