Aktualne političke teme, u TNT-u su s Milom Moralić komentirali novinari Mladenka Šarić i Vanja Moskaljov.
“Hrvatska jest sekularna, ali…”
Komisija HBK-a Iustitia et pax izdala prošlog četvrtka izjavu u povodu predstojećih parlamentarnih izbora pod naslovom “Očuvati dostojanstvo politike i ustavno-pravni poredak države”.
Javnost špekulira da su riječi biskupa o građanima koji krše Ustav ciljale na predsjednika Milanovića i zato su mnogi okarakterizirali ovaj istup kao pokušaj miješanja Crkve u izborni proces.
“Crkva se nikada nije ponašala previše distancirano od izbornih procesa i uvijek je pronalazila način da daje neke smjernice vjernicima”, kaže Šarić.
Međutim, ističe kako oni ne govore općoj populaciji, već vjernicima.
“Hrvatska jest sekularna država, ali to se odnosi zapravo na institucije države. Crkva ima pravo iznositi svoje stavove, ali ako ćemo uskratiti pravo biskupima da iznose svoje stavove o političkim procesima, onda isto tako možemo konstatirati da predsjednik nema pravo sudjelovati u političkoj kampanji jer to nije u skladu s Ustavom”, dodala je.
“Ne treba biti previše pametan da se shvati što su htjeli reći”, nadovezao se Moskaljov.
“Malo sam skeptičniji prema ovakvom načinu slanja jasnih poruka. Mogli su isto tako reći da ne bismo trebali glasati za one koji su korumpirani pa bi se time išlo možda u smjeru HDZ-a, ali oni su rekli da glasamo za one koji u programu imaju borbu protiv korupcije. Mogli su biti konkretniji pa bi možda ispali objektivni”, tvrdi.
Mogu li dokazi koruptivnog djelovanja utjecati na birače?
Poruke koje su 2019. godine razmjenjivali ministar mora, pomorstva i infrastrukture Oleg Butković i bivša državna tajnica Josipa Pleslić (bivša Rimac) dokazuju kako je ona preko njega lobirala da se u Institut IGH, tvrtku koja posluje s državom, zaposli sin njene prijateljice iz Knina. Mnogi se pitaju mogu li ovakvi dokazi utjecati na birače da ne glasaju za HDZ.
Šarić smatra da u ovom trenutku na birače više ne može utjecati ništa: “Mi smo takav mentalitet da postoji vjerojatno vrlo malo ljudi koji nisu nekada nešto tražili za nekog svog. Kad je riječ o ovim SMS porukama i time da se one bave zapošljavanjem nekog mladog inženjera u privatnoj firmi, većina ljudi to može razumijeti i možda su radili nešto slično u nekom dijelu svog života, ali će se o tome opredijeliti ovisno o tome hoće li glasati za HDZ ili za neke druge stranke.”
“Biračima HDZ-a te poruke neće značiti ništa i zbog toga neće promijeniti mišljenje, međutim, uvijek imamo bazen neodlučnih do kojih treba doći”, dodala je.
Zašto stranke ne nude rješenja za suzbijanje inflacije i stambeno pitanje mladih?
“Teško je odgovoriti na to, ali znakovito je da ne možete dobiti javnost da izrazi svoj bijes jasno kada vide da netko kopa ko kontejnerima, ne možete ih dobiti da se glasno izjasne prosvjedom ili sličnim načinom oko tema inflacije i poskupljenja. Možete ih dobiti jedino ako Dinamo ili Hajduk izgube, a za ove stvari ne reagiraju. Vlast sukladno tome, takve stvari i ne rješava”, kaže Moskaljov.
Postavlja se pitanje treba li se uhvatiti u koštac s turizmom, koji vidno stvara sve veće razlike u društvu i utječe na poremećaje na tržištu nekretnina.
“S jedne strane je to super jer imamo komparativnu prednost”, kaže Šarić, ali naglašava i brojne negativne strane: “Održivost podrazumijeva gledanje u malo dalju budućnost. Premalo je napravljeno. Jedno je obala, ali mi i u Zagrebu imamo situacije da neki ljudi, jer imaju viška novca, kupuju desetke stanova koje iznajmljuju i za to plaćaju, u odnosu na ono što zarađuju, sitne naknade. Izigravaju zakonske propise, s tolikom količinom nekretnina bi trebali biti u sustavu PDV-a, ali oni podjele vlasništvo tih nekretnina na nekoliko članova obitelji. Time se stvara siva zona. Nije riječ o čovjeku koji ima jedan ili dva mala apartmana i njima si pomaže da ima bolji standard – to je postao biznis koji nije na pravi način oporezivan.”
Femicid – “Privid je da se nešto radi, ali daleko je od dovoljnog…”
Prije manje od tri tjedna, na posljednjoj sjednici Hrvatskog sabora izglasane su izmjene Kaznenog zakona i u njega uvršten femicid – teško ubojstvo ženske osobe. Ipak, prošlog petka, u Zagrebu su ubijene dvije žene. Je li izmjena Kaznenog zakona dovoljna da spriječi ovaj problem?
“Privid je da se nešto radi, ali to je daleko od toga da bi bilo dovoljno”, smatra Moskaljov.
Naglašava važnost učenja iz prethnodnih slučajeva: “U pravilu bi to bio netko otprije poznat policiji. Žene su već znale završavati u bolnici, a ubojstva su u pravilu bila samo konačni čin dugogodišnjeg zlostavljanja. Gdje su bile institucije prethodnih godina? Glupo je reći reforma jer smo sto reformi imali, ali treba dovesti do toga da prvi put kad muž istuče ženu, da se to najoštrije riješi. Nešto se mora napraviti.”
“Poduzeto je puno mjera i zadnja izmjena Kaznenog zakona je uvela kazneno djelo femicid, no što mi imamo? Trenutno, koliko znam, se educiraju sudovi da bi suci uopće na pravi način mogli postupati i sagledavati što je to femicid. Još uvijek imamo situaciju da ni žene ni muškarci ne razumiju zbog čega je potrebno kazneno djelo femicida. U pravnom smislu, femicid i ubojstvo kada žena ubije muškarca nisu isti. Slučajeva kada žena ubije muškarca je puno manje, a najčešće kad se to dogodi, dogodi se jer se branila od nasilnika i stjecajem okolnosti ga je ubila, za razliku od suprotne situacije gdje muški članovi obitelji ubijaju partnerice nakon dugogodišnjeg nasilja. Potrebno nam je obrazovanje gotovo od rođenja. Čim dijete postane svjesno, treba ga učiti nenasilnom rješavanju problema”, zaključuje Šarić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!