S obzirom da je Hanfa pokretnula nadzor u AZ fondu, mirovinskom fondu koji je u vlasništvu globalne osiguravateljske kuće Allianz sa sjedištem u Njemačkoj i Zagrebačke banke, u studenom prošle godine jer su u posljednji čas odustali od otkupa udjela Sberbank u Fortenova grupi, pitali smo kakvi su nalazi nadzora, no dobili smo odgovor da nadzor i sada – šest mjeseci kasnije – još uvijek traje.
Ministar financija, Marko Primorac, ponovno je, službeno, ubacio u igru mirovinske fondove kao moguće spasitelje Fortenova grupe, odnosno kupce koji bi preuzeli kompaniju u kojoj su sada većinski vlasnici blokirani zbog sankcija (ruske banke Sberbank i VTB), te glavnu riječ vodi vlasnik s 28 posto udjela, Pavao Vujnovac.
Nakon što je u srijedu, 26. travnja, odjeknula vijest da se prodaje nizozemska tvrtka u čijem je vlasništvu Fortenova grupa d.d. iz Hrvatske, MidCO b.v., a cijeli je proces objašnjen željom da se “eliminira” negativan utjecaj ruskih većinskih vlasnika – koje se, u složenoj vlasničkoj “nadstrukturi” iznad Fortenova grupe nastoji ostaviti u zakladi na vrhu piramide (Fortenova Group STAK Stieftung), prvo su krenule spekulacije da će kompaniju možda kupiti Pavao Vujnovac osobno. No, valja podsjetiti da u rujnu ove godine Fortenova grupi stižu na naplatu obveznice u iznosu oko 1,2 milijarde eura koje je izdao američki fond HPS u suradnji s bankom VTB 2019. godine, te, pojednostavljeno, onaj tko kupi Fortenova grupu morati će se hrvati s tim golemim iznosom.
No, jesu li mirovinski fondovi koji se pune novcem hrvatskih građana ti koji bi se morali upuštati u ovaj zahvat i plaćati dugove Fortenova grupe?
Sudeći po odgovoru ministra financija Marka Primorca – moguće je.
Ministar Primorac je, naime, u četvrtak, dan nakon objave prodaje nedvosmisleno rekao da se mirovinski fondovi mogu uključiti kao potencijalni investitori, kao i lani – kada se prodavao udio Sberbank, te da on „ne bi imao ništa protiv toga i vjeruje da će oni razmotriti tu priliku“.
Premijer Andrej Plenković ovaj puta nije bio tako eksplicitan kao ministar Primorac u guranju mirovinskih fondova u kupovinu udjela u Fortenovi, ali zato je bio vrlo rezolutan prošle jeseni. Vlada je tada direktno surađivala s menadžmentom Fortenova grupe oko kreiranja rješenja za isključenja Sberbank iz tvrtke koja je nastala iz Agrokora nakon osmišljavanja lex Agrokora.
Premijerova ljutnja i nadzor Hanfe u istom paketu
Prošle jeseni je, naime, Vlada RH službeno zatražila od EU institucija izuzeće od sankcija za rusku banku Sberbank do 31. listopada, odnosno da se omogući prodaja njezinog udjela od 43 posto u Fortenova grupi, a tijelo Vlade RH nadležno za provođenje sankcija, Međuresorna stalna skupina formirana pri MEVP-u, dala je odobrenje za razmatranje otkupa prvo mađarskom fondu Indotek, a potom i hrvatskim mirovinskim fondovima, no, jedan od najjačih mirovinskih fondova, AZ fond, odustao je nekoliko dana prije isteka roka. Nakon toga je stigla objava investitora iz Saudijske Arabije, Saifa Alkedbija, ali i Fortenova grupa i Vlada RH smatrali su da se iza tog misterioznog investitora opet krije ruski kapital te je zatražena blokada transakcije pred nadležnim institucijama u Nizozemskoj.
A AZ fond je bio napadnut s najvišeg političkog vrha.
“Pitajte AZ mirovinski fond”, izjavio je pred novinarima Andrej Plenković kada su ga pitali što se to zbivalo oko kupovine udjela Sberbank. “Mislim da puno toga moraju objasniti i mirovinski fondovi u ovoj priči, i to osobito ovaj AZ fond, gdje je sve ono što se na kraju dogodilo bilo potpuno suprotno od onoga što su predstavnici tog fonda govorili i kompaniji, a i predstavnicima hrvatskih vlasti”, doslovni je citat evidentno razljućenog premijera, a potom je prozvao i Allianz, kao “glavnog” krivca. Tako je jasno usmjerio optužbu na adresu AZ fonda, točnije Allianza, ali i pokazao koliko je duboko njegova Vlada bila involvirala u otkup udjela Sberbank u Fortenova grupi.
Ne samo da je AZ fond napadnut s najvišeg političkog vrha nego je zaradio i nadzor Hanfe, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, koju predvodi Ante Žigman, ekonomist blizak krugu Martine Dalić, bivše potpredsjednice Vlade koja je organizirala kreiranje lex Agrokora. Objava nadzora Hanfe interpretirala se u stručnoj i nestručnoj javnosti kao izraziti potez politizacije cijelog procesa, pa i kao otvoren znak pritiska na fond – koji bi trebao poslovati i brinuti o budućim mirovinama građana više nego o ispunjenju političkih dogovora. Hanfa bi trebala nadzirati postupaju li fondovi u skladu sa zakonima koji reguliraju njihovo djelovanje tek u fazi pred realizaciju njihove transakcije, a ne “utvrđivati zašto je netko odustao od moguće kupnje poslovnog udjela u društvu sa sjedištem u Nizozemskoj”, rekao je, primjerice, stručnjak za trgovačko pravo Stjepan Liović u intervjuu za tjednik Lider.
No, Hanfa je neumoljivo krenula na AZ fond, a onda je sve utihnulo. Stoga smo uputili prije nekoliko dana upit Hanfi kada je završen nadzor za postupak AZ fonda vezan za Sberbank i kakav je nalaz, ali dobili smo zapanjujuć odgovor.
“Hanfa će uskoro završiti upravni postupak nadzora nad spomenutim društvom i o rješenju postupka obavijestiti javnost”, naveli su u odgovoru iz Hanfe.
Šest mjeseci proučavanja jednog poteza AZ fonda?
Drugim riječima, još od studenog 2022. traje upravni postupak nadzora oko slučaja odustajanja AZ fonda. Odnosno – šest mjeseci.
Pitali smo i u AZ fondu u kojoj je fazi nadzor i kako komentiraju duljinu postupka, no i od njih je stigao vrlo kratak odgovor.
“S obzirom da se radi o sveobuhvatnom redovnom nadzoru HANFA-e, isti je još je uvijek u tijeku. Po Zakonu o upravnom postupku, za vrijeme njegovog trajanja ne smijemo ga komentirati”, odgovorili su iz AZ fonda.
Zanimljivo je da oni spominju “sveobuhvatan redovni nadzor”, no mi smo pitali za onaj specifičan nadzor zbog ostajanja od kupnje udjela Sberbank, te se može zaključiti da se Hanfa odlučila spojiti taj specifičan nadzor sa “sveobuhvatnim redovnim” – možda upravo zato da izbjegne obrazlaganje neobičnog uključenja u slučaj otkupa udjela Sberbank.
No, jedno je sigurno: u trenutku kada se ponovno počinje spominjati moguće uključivanje mirovinskih fondova i to ovaj puta s razine ministra financija – Hanfa još uvijek “nadzire” jedan jedan od ključnih fondova, AZ fond.
Biti će zanimljivo pratiti hoće li se AZ fond sada drugačije postaviti prema prilici da troši novce građana na spašavanje Fortenova grupe na nagovor političkog vrha ili će i dalje ostati principijelno izvan ove političko-poslovne igre.
U prošlojesenskoj akciji s mirovinskim fondovima neslužbeno se tvrdilo da se AZ fond povukao jer Peter Papanikolau, glavni izvršni direktor Allianza za srednu i istočnu Europu, zaustavio proces i tražio da AZ fond ne ide u avanturu otkupa, da su problem prekratki rokovi i nemogućnost dublje evaluacije, da se radi o previše rizičnom pothvatu, i da je pri tome imao podršku njemačke centrale. Valja naglasiti da je Peter Papanikolau i dan danas na istoj poziciji.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
