HDZ je oformio radnu skupinu koja će resornom Ministarstvu uprave predložiti model izmjene izbornih jedinica, kako bi one napokon bile usklađene s Ustavom, ali prema neslužbenim informacijama moguće je da se u tim prijedlozima obuhvati i širi aspekt izmjene izbornih pravila.
Kako neslužbeno doznaje N1, HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika.
Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14. U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.
Novi modeli
Prvi model bi podrazumijevao, neslužbeno doznaje N1, da najizglednije sedma, deveta i deseta izborna jedinica dobiju do tri dodatna zastupnika, birali bi, dakle, do 17 zastupnika, a sve ostale jedinice 14.
Budući da ne može biti paran broj zastupnika, u tom slučaju bi se njihov broj mogao povećati na 159, što znači da bi se biralo osam, a ne devet dodatnih zastupnika. Problem ovog modela jest taj što nije baš logično da se u kontekstu smanjivanja broja stanovnika, što je pokazao zadnji popis, povećava broj saborskih zastupnika. Javnost i ovako često s podzrenjem gleda na političke strukture i benefite njihovih funkcija.
Drugi model s prekrajanjem granica izbornih jedinica izbjegao bi povećanje broja zastupnika ili smanjivanje slavonskim jedinicima, ali bi možda izborne jedinice u teritorijalnom smislu učinio još nelogičnijima. Iako dio izvora u HDZ-u smatra da se favorizira ideja o povećanju broja zastupnika do 160, druga struja uvjerava kako je najrealnija opcija ipak s prekrajanjem granica izbornih jedinica.
Razmišlja se o zabrani predizbornih koalicija?
Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1, da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.
Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.
Budući da Ustavni sud danas odlučuje o izbornim jedinicima nakon što je još 2010. godine upozorio da jedinice nisu usklađene s Ustavom jer su u nekima odustupanja u broju birača veća od pet posto i da će očito ukinuti Zakon o izbornim jedinicama čime će natjerati vladajuću većinu da doista donese novi zakon, HDZ-ova radna skupina ozbiljno je prionula poslu. Neslužbeno se dosad čulo da će nove jedinice biti predložene najesen.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare