Nova ljevica u srijedu je, na Svjetski dan zdravlja, upozorila na eskalaciju mentalnih poremećaja i obiteljskog nasilja u doba pandemije koronavirusa, te ustvrdila da Vlada u proteklih godinu dana nije donijela nikakvu dugoročnu strategiju suočavanja s tim problemom.

“Čeka nas epidemija mentalnih poremećaja koju treba prevenirati i sanirati. Posljedice još uvijek ne vidimo, ali Vlada nije poduzela ništa”, istaknula je predsjednica stranke Ivana Kekin na konferenciji za novinare na Markovu trgu.

U setu mjera Nove ljevice za poboljšanje mentalnog zdravlja i suzbijanje nasilja zatražila je hitnu raspravu o alokaciji proračunskih sredstava za pomoć obiteljima bez posla i prihoda.

Kekin traži i proširenje javne mreže zaštite mentalnog zdravlja te zapošljavanje nezaposlenih psihologa i socijalnih radnika u kriznim centrama i obrazovnim ustanovama.

Poručila je da treba jačati telepsihijatriju kao važan alat u situaciji pandemije kako bi pomoć bila dosupna svima.

Zatražila je i izradu dugoročne strategije zaštite mentalnog zdravlja i suzbijanja nasilja pozivajući se na riječi AndrijeŠtampara – da zdravlje nije samo odsutnost bolesti, već stanje punog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja. “Hrvatski građani zaslužuju tu vrstu zdravlja”, poručila je Kekin.

Članica Odbora za zdravstvo Nove ljevice Nataša Škaričić osvrnula se na stanje u centrima socijalne skrbi u kontekstu tragedije djevojčice iz Nove Gradiške, zanemarivanja mentalnog zdravlja obitelji i nedostupnosti psihijatrijske i psihološke zaštite.

“Nigdje se ne govori da nasilnik dolazi iz obitelji s dugotrajno neliječenim mentalnim teškoćama”, ustvrdila je govoreći o obitelji u kojoj je djevojčica nasmrt pretučena.

Iznijela je i procjenu  po kojoj oko 80 posto korisnika centara za socijalnu skrb ima dugotrajno neliječene mentalne teškoće u rasponu od alkoholizma do shizofrenije.

“Nema pokazatelja da se u proteklih godinu dana pandemije proširila mreža zaštite i podrške mentalnom zdravlju. Pravo stanje je nemoguće detektirati jer hrvatsko zdravstvo nema ni minimalne transparentnosti, a liste čekanja na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ukazuju na alarmantan zastoj u pružanju ovog oblika zaštite”, rekla je Škaričić.

Navela je da se za prvi psihijatrijski pregled uobičajeno čeka dva do tri mjeseca, a u Puli čak 367 dana.

Za psihološku pomoć preko besplatnih telefonskih linija rekla je da su otvorene samo radnim danom od 10 do 18 sati i da nema podataka o njihovoj koristi u situaciji velike krize.

Zadnji natječaj HZZO-a za proširenje mreže u području zaštite mentalnog zdravlja raspisan je 2018., dodala je.

Potpredsjednica stranke Rada Borić za porast nasilja u društvu odgovornim smatra neprovođenje reformi u sustavu socijalne skrbi, obrazovanja,  zdravstva i pravosuđa.