Roditelji iz Čazme tri i pol godine čekali su liječničku skrb za svoje mališane. I napokon je dočekali, jer od prošloga tjedna stigla je pedijatrica: iz Ukrajine. Kaže, sviđa joj se život u Čazmi i planira ostati tamo živjeti. Nakon višegodišnjeg čekanja, Dom zdravlja u Čazmi dobio je novu pedijatricu: Ukrajinku Larysu Hrebeniuk. Roditelji su jako sretni zbog te vijesti.
Pedijatrica Larysa Hrebeniuk malim pacijentima pristupa osmijehom. Oni joj uzvraćaju na isti način i ne samo to. U dva tjedna koliko je u Čazmi već je dobar dio zida ispunila dječjim crtežima.
“Odlično! Djeca su pristupačna, dobra. Recimo, roditelji su raspoloženi, zadovoljni su da su dobili stalnog pedijatra, tako da se sad upoznajemo. Rekla bih da je sve u redu”, govori nam Hrebeniuk o tome kako se snalazi na novom radnom mjestu.
U Čazmi je do sada radila kao liječnica obiteljske medicine, no čim joj je priznata specijalizacija tražila je mjesto gdje može pomoći djeci.
“Manju sredinu sam odabrala zbog toga da bolje naučim jezik i bolje naučim pedijatriji. Svakako imamo problema u komunikaciji u razumijevanju i sustavu, malo drukčiji je medicinski sustav, moram to sve proučiti, a dalje ćemo vidjeti.”
Dok je čekala nostrifikaciju diplome doktorica Hrebeniuk naučila je hrvatski pa vjeruje da neće biti problema u komunikaciji ni s roditeljima ni s pacijentima.
“Pa, mislim da oni mene razumiju, ja njih razumijem ono sve što treba za sad. Ali, bit će bolje”, dodaje.
Roditelji su presretni
Nakon tri i pol godine bez pedijatra, roditelji su presretni što njihova djeca napokon imaju zdravstvenu skrb kakvu zaslužuju.
Hrvoje, otac petomjesečne bebe, jedan je od njih.
“Odlično! Napokon smo dobili liječnicu i sada više ne moramo stalno mijenjati doktore… Prije smo morali ići u Bjelovar i tu smo svaki put imali drugog liječnika”, govori Hrvoje dodavši kako je Čazma mali grad i kako je uvjeren da će se Hrebreniuk “dobro snaći.”
Gradonačelnik Čazme Dinko Pirak zadovoljan je što je riješen gorući problem. Svjestan je koliko pedijatar znači za 1500 najmlađih sugrađana i njihovih roditelja koji su upisani u ordinaciji.
“Male sredine su nekako osuđene da nas dosta tako zaobilazi pa u ovom slučaju i liječnici radije odabiru veće sredine i veće gradove tako da se mi moramo puno više truditi kao lokalna zajednica da liječnici dođu baš kod nas”, govori Pirak.
Pedijatrica je u Hrvatsku stigla prije dvije i pol godine, nakon početka ruske agresije na Ukrajinu s majkom i kćeri iz ratom zahvaćenog Zaporižja u kojem je najveća nuklearna elektrana u Europi.
“Kad je krenuo rat, u početku nismo mislili da će biti toliko ozbiljno. Mislili smo da je neka to politika, nešto što se ono u nekoliko dana sve riješi”, rekla nam je.
U Ukrajini je specijalizirala pedijatriju, a radila je kao liječnica u školskoj medicini te je vodila Odjel za dječju rehabilitaciju. Njezin rodni grad i dalje je pod snažnim ruskim napadima. Tamo su ostali članovi njene obitelji.
“Najviše mi nedostaje obitelj, od najbližih mi je recimo brat ostao u Ukrajini. I otac mi je ostao u Ukrajini. Taj segment, podrška obitelji, stalno se bojiš za njih, što će biti sutra i tako”, govori nam Hrebeniuk.
Bez obzira na rat i teškoćama s kojima su susrela u izbjeglištvu pedijatrica Hrebeniuk pozitivna je kada govori o budućnosti.
“Život ide dalje. Sve što se događa, sve se može preživjeti ako si zdrav, ako imaš snage, moraš se samo pripremiti pa ideš, gledaš u budućnost, ideš dalje”, zaključuje.
Nada se i da će rat jednom završiti. U međuvremenu, mali Čazmanci bit će u sigurnim rukama svoje sugrađanke Laryse.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare