Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 16 tisuća stambenih zgrada s više od četiri kata u kojima živi oko 700.000 stanara - nema dizala. Od tih 16.000 zgrada, dizala je moguće ugraditi u njih oko 9.000, a od kojih su trećina u Zagrebu.
Prema nekim cjenicima na internetu, cijena ugradnje dizala u zgrade peterokatnice i više, koje već imaju okno predviđeno za dizalo, košta između 25.000 i 40.000 eura. Cijena u prvom redu ovisi o visini zgrade, broju katova i o tome postoji li već okno za dizalo ili ne.
Ugradnju dizala trebao bi, barem financijski, olakšati novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, čiji je prijedlog upućen u saborsku proceduru. Isti onaj po kojemu ubuduće više neće biti dozvoljeno postavljanje klima-uređaja na prednja pročelja zgrada.
Niz preduvjeta za ugradnju dizala
Tim zakonom, država preuzima obvezu sufinanciranja trećine iznosa ugradnje dizala u postojeće stambene zgrade, a već je najavljeno kako će za tu svrhu u državnom proračunu sljedeće i 2026. godine biti osigurano po pet milijuna eura.
Da bi se dizalo ugradilo u zgradu, bit će potrebno ispuniti nekoliko uvjeta. Prvi, da suvlasnici (fizičke osobe) imaju u vlasništvu više do 50 posto suvlasničkih dijelova zgrade, da zgrada ima najmanje tri kata i da u njoj stanuje bar jedan suvlasnik ili član suvlasnikovog kućanstva koji je osoba s invaliditetom s najmanje 80-postotonim tjelesnim oštećenjem na donjim ekstremitetima ili osoba III. ili IV. stupanja funkcionalnog oštećenja koje se odnosi na tjelesno oštećenje.
Bit će potrebno osigurati i glavni projekt ugradnje dizala, a odluka o ugradnji mora biti usvojena natpolovičnom većinom suvlasnika. Suvlasnici će morati osigurati i svoj financijski udio, odnosno trećinu ukupnog troška.
Nimalo jednostavne procedure
Jedan od ponajvećih problema je što u mnogim zgradama nije moguće ugraditi unutarnje dizalo već samo vanjsko, tzv. panoramsko dizalo. A za takav zahvat potrebno je ishoditi mnoštvo dozvola i pribaviti hrpu dokumentacije jer se ugradnjom vanjskog dizala mijenjaju i gabariti zgrade. Na to upozorava Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika stanara stambenih zgrada grada Zagreba.
“Kao i u svemu, to pitanje je dosta složeno. Ljudi zapravo priželjkuju neka pojednostavljena rješenja, po mogućnosti da to netko drugi plati. No, sve košta, a procedure nisu nimalo jednostavne. Grad Zagreb, recimo, poprilično otežava donošenje odluka zbog toga što su panoramska dizala praktički na javnoj površini pa se traži dozvola Grada. Onda Grad postavlja pitanje ima li tu vanjskih podzemnih instalacija. Iako su za dizalo potrebna svega četiri kvadratna metra, iskustvo koje bilježi naša udruga govori da Grad na to ne gleda baš na administrativno jednostavan način. Drugim riječima – otežava. A čim netko malo počne komplicirati, suvlasnici izgube volju”, objašnjava nam Vladanović.
Nedostaje izvođača radova, i kod nas i vani
Drugi problem je, dodaje, što nema dovoljno izvođača radova.
“Razgovarao sam s ljudima koji se bave tim poslom – postoji i njihova udruga – koji kažu da sve te firme kod nas skupa mogu ugraditi 50 do 70 dizala godišnje. Problem je što u cijeloj Europskoj uniji nedostaje oko tri tisuće radnika na poslovima ugradnje i održavanja dizala. Jednostavno nema radnika, nema tko to raditi. Čak i kad donesu odluke o ugradnji i iskoriste novac koji će država dati, mnogi će se načekati. Možemo doći do zaključka da je to samo za brze, spretne i sretne”, govori Vladanović.
Ako će država sudjelovati u sufinanciranju trećine iznosa i ako s trećinom udjela budu sujdelovale i jedinice lokalne samouprave, trećina financijskog tereta bit će na suvlasnicima. Vladanović to smatra dobrim rješenjem, iako treba učiniti još toga.
“Mnogi bi da samo moraju stiskati tipku dizala”
“Treba pojednostaviti procedure i istovremeno razvijati suvlasničku svijest da im to neće financirati i napraviti netko drugi, a da će oni samo pritiskati tipku dizala”, ističe.
Suvlasnici, kaže, moraju shvatiti da financijski teret leži i na njima.
“Ako kažete da će im se povećati pričuva kako bi platili ugradnju dizala, mnogi će odmah graknuti da je pričuva namet. Trebamo znati da vlasništvo nije samo pravo, nego i obveza. Posebno moramo biti osjetljivi prema ranjivim skupinama. To su mala djeca u kolicima, nepokretni ljudi, ljudi u kolicima koji ne mogu hodati… Moramo voditi računa da je za njih dizalo u zgradama prijeko potrebito”, poručio je predsjednik Udruge predstavnika stanara stambenih zgrada grada Zagreba.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!