Stručnjakinja za medije Nada Zgrabljić Rotar bila je gošća N1 Studija uživo u kojem je s našim Ilijom Jandrićem razgovarala o Lexu AP, novosti u Kaznenom zakonu kojom bi se kažnjavala objava informacija iz istraga.
“Lex AP je svakako kompleksan problem. Može se reći da je to udar na slobodu medija, na kraju krajeva vjerojatno i jest. Međutim, ta tema udara na slobodu medija je nešto što se događa u demokraciji i to je tzv. cenzura u demokraciji. To nije prva koju smo prošli u našem medijskom prostoru. Već smo imali udar na slobodu medija u vrijeme kad se nije smjelo ništa pisati. Tad se radilo o materijalnom peroblemu medija, o materijalnoj krizi medija. A sad se radi o etičkoj i profesionalnoj krizi. To nije nešto baš novo. Naravno da će medijski sustav biti demokratski puno siromašniji”, rekla je Zgrabljić Rotar.
HND sprema prosvjed
Dotaknula se i velikog prosvjeda koji HND sprema za kraj siječnja.
“Koga i što će štititi ti taj zakon je sad jedna rasprava koja je nepotrebna. Sad je puno bitnije da ovo predstavlja osiromašenje hrvatskog medijskog prostora. Novinar ne može ništa proizvesti bez informacije. Svako ograničavanje informacije je udar na novinarstvo. Mislim da novinari moraju reagirati, no u ovom mi se trenutku čini da bi se trebala uključiti i druga društva. Novinari moraju početi raditi samoregulaciju. Problem pokazuje veliku krizu u kojoj se nalaze mediji – materijalnu, profesionalnu i etičku krizu. To je problem koji se ne može jednostavno riješavati. Tko bi to trebao riješavati? Važno je imati dobre zakone o medijima i javnost koja će reagirati na takve pojave. Kad je riječ o javnom servisu, HRT je sam sebi odrezao krila”, kazala je.
Dotaknula se i premijerove izjave da N1 radi polulegalno.
Stručnjakinja navodi da bi političari trebali paziti kako komuniciraju s medijima.
“Stvara se nepotrebna napetost i krize. Ne želim vjerovati da naš premijer ne zna kako funkcioira N1. Pogotovo ministrica. To nije potrebno. To je samo vraćena jedna ružna lopta”, kazala je.
Za kraj je navela što misli o slobodi na društvenim mrežama.
“S pojavom društvenih mreža mediji su se našli u jako teškoj situaciju. EU i EK polažu veliku pozornost na taj problem i oni pokušavaju medijsku pismenost pozicionirati kao jedan alat pomoću kojeg će građani moći shvatiti što se događa u medijskom prostoru. Na društvenim mrežama vlada nekontrolirana sloboda, sloboda bez odgovornosti, dok mediji ipak imaju odgovornost. Mora postojati razlika. Povjerenje se može povratiti samo kroz istinu. Na društvenim mrežama može biti svašta, ali u medijima ne smije biti svašta”, zaključila je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!