U TNT Dvoboju kod Nataše Božić gostovali su predsjednik Odbora za pravosuđe Mišel Jakšić (SDP) i predsjednik Odbora za Ustav Dražen Bošnjaković (HDZ).
Oni su komentirali najavu bijelog štrajka od strane sudaca i državnih odvjetnika, izbor novog glavnog državnog odvjetnika, ali i lex AP.
Bošnjaković tvrdi da kazneni zakon, koji bi trebao kažnjavati curenje informacija iz istraga, ide u izmjene i da je to samo jedan dio od izmjena koje su međusobno povezani.
Jakšić se ne slaže s tom tvrdnjom te napominje da je dobro da kazneni zakon ide u izmjenu po pitanju femicida, ali da je “kukavički skrivati se iza femicida i prava žena da bi se uveo lex AP”. “Ovo je u rangu onoga što događalo oko Radija 101 kada je stotine tisuća ljudi izašlo na ulice jer je osjetilo udar na slobodu medija, no ne možemo očekivati da će u današnjem stanju nacije ljudi izaći na ulice”, rekao je i napomenuo da je motivacija za takav zakon bila izjava premijera da mu to nosi političku štetu i da on to više neće trpjeti.
Bošnjaković kaže kako Vlada nije imala nekakvu štetu jer po anketama dobro stoji. “Ovdje se radi o odredbi koaj želi zaštiti probitke samog postupka jer postoji 30 zemalja koje imaju takvu odredbu u zakonu, od toga je u 20 njih i novinari stavljeni u zakon. Koji je sada problem da Hrvatska bude 31. Mi u prvoj fazi stvaramo atmosferu linča i harange da je čovjek kriv i prije istrage. Tu bi bio jako bitan bolji rad DORH-a vezano za komunikaciju s javnosti”, kazao je.
“Sada se uspoređujemo s Estonijom i Finskom, ali naše shvaćanje demokracije i političke odgovornosti je puno drugačije. Tamo ministri daju ostavke ako su ulovljeni da su krivo parkirali, a sjetimo se svih afera naših ministara kako su padali razni kvadrati neprijavljenih nekretnina, a kod Grlića Radmana i danas padaju. Ta usporedba je deplasirana. Pod pritiskom javnosti maknuli smo novinare iz priče, ali kako ćemo mi znati odakle novinarima te informacije ako ih nećemo pratiti ili prisluškivati. To je logično pitanje”, rekao je Jakšić.
Podsjetio je na primjer Agrokora gdje je istraga počela 2017, a još nema optužnice. “Mi sedam godina po tom zakonu ne bi znali što se događa s Agrokorom”, dodao je.
“To ne utječe da netko progovara da se negdje nešto dogodilo, ali kada se krene u izvide onda treba prepustiti institucijama da odrade svoj dio posla. Kada je optužnica podignuta onda je stvar javna i dolazi na sud. Imamo iskustvo predmeta Rončević, onda Polančec, Mladenić iz Splita. Oni su prošli kalvariju i stvorio se dojam da su ti ljudi krivi. I danas imamo takve primjere. Nije dobro da se sudi u javnosti i medijima”, tvrdi Bošnjaković.
“Problem koji sada dolazi do javnosti jest koliko nama ti izvidi i istrage traju. Imamo situaciju s majkom jednog visokopozicioniranog zagrebačkog HDZ-ovca koja je u visokim godinama, a čiji je proces trajao 15 godina”, dodao je Jakšić.
O kandidatima za šefa DORH-a
Sabor je dao potporu svim kandidatima za šefa DORH-a. “Pokušalo se stvoriti mijenje da se to prikaže transparentna, sada ćemo vidjeti da to nije ostvareno i da je ovo na neki način farsa. Rasprava na saborskom Odboru je bila javna što je bilo dobro jer su građani mogli upoznati kandidate, ali onda se sve vraća na vladu i onoga koga vlada predloži. Ako je tako bilo i prije onda treba reći da je šef DORH-a netko tko ima potporu premijera pa da i premijer snosi odgovornost za njegov rad, a ne da se ovako kune u njegovu neovisnost”, rekao je Jakšić.
“Mi smo vidjeli da svi ispunjavaju uvjete i programi su im slični i mi smo to dali na znanje vladi. Svi ovi kandidati su relevantni, dva su iz sustava, dva su izvana. Sve to ima prednosti i pluseve, oni iz sustava znaju sve procedure i to im skraćuje put intervencije, a ovi možda imaju neke nove ideje i poglede”, rekao je Bošnjakvić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare