Od 2026. godine samo će kruzeri pogonjeni alternativnim gorivima smjeti posjetiti fjordove u Norveškoj.
Norveški zakonodavci žele zaštititi jedinstveni prirodni okoliš i zaustaviti nanošenje štete morskom ekosustavu.
U Hrvatskoj pak, ova slika.
Kruzeri su primjerice 2022. godine u Hrvatskoj ostvarili 627 kružnih putovanja te su, prema procjeni stručnjaka, emitirali oko 672 tone sumporovih oksida, što je 35 puta više od ukupne godišnje emisije svih registriranih automobila u našoj zemlji, piše Morski.hr.
Ako znamo da je u Hrvatskoj registrirano oko 1,7 milijuna automobila, ispada da već i samo dva kruzera ispuštaju više čestica odgovornih za nastanak raka, astme, KOPB-a i sličnih nego što to čine svi automobili u našoj zemlji skupa.
A samo u Dubrovniku usred ljeta događa se da u jednom danu u gradu pristane sedam kruzera.
Slična situacija je i u drugim jadranskim destinacijama. Venecija već odbija kruzere, dok im Hrvatska radi i nove luke i širi stare, poput Zadra i Splita.
Norvežani rekli “ne”
Za razliku od Hrvatske, norveška vlada zauzela je agresivan stav prema zabrani plovidbe brodovima na gorivo fjordovima. Počevši od 2026., samo će brodovima na alternativna goriva, poput ukapljenog prirodnog plina (LNG), biti dopušteno posjećivati fjordove.
Prema Istraživačkom institutu zapadne Norveške, kruzeri u Norveškoj troše oko 170 milijuna litara goriva godišnje. To predstavlja oko tri posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u zemlji. Većina goriva sagorijeva se na moru.
Međutim, oko 30 posto, ili skoro 34 milijuna litara, spaljuje se dok su brodovi u luci ili posjećuju fjordove.
Sedam puta više štete nego koristi
Istraživanje Hrvoja Carića s Instituta za turizam u Zagrebu, inače autora rada o trošku i zaradi od pristajanja kruzera u Hrvatskoj je pokazao da Hrvatska od turističkih brodova pretrpi gotovo osam puta više štete nego što od njih zaradi, piše Morski.hr
Primjerice, na brojci od oko 700 tisuća putnika s kruzera koji su u prosjeku proveli dan i pol u Hrvatskoj, zarada je bila oko 50 milijuna eura, a trošak oko sedam puta veći, dakle – 350 milijuna eura.
Pritom se uopće ne računa šteta po okoliš i zdravlje ljudi, koji su više desetaka puta veći i neprocjenjivo skuplji.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare