Čelnici najvećih ekonomija svijeta otvorili su u petak u Rimu globalni zdravstveni samit na kojem se očekuje obećanje proizvođača da će smanjiti cijene cjepiva siromašnim zemljama kako bi pridonijeli okončanju pandemije covida-19.

Čini se da je skupina 20 najrazvijenih zemalja svijeta (G20) spremna na dobrovoljno licenciranje i transfer tehnologije kako bi se omogućila žurna proizvodnja cjepiva, ali će nastojati izmaknuti se pritisku SAD-a i ostalih zemalja da se odrekne dragocjenih patenata cjepiva.

Europska unija će obećati da će podići proizvodne centre u Africi koja se suočava s nestašicom cjepiva.

Jednodnevni virtualni samit, čiji su domaćini Italija kao predsjedavajuća G20 i Europska komisija, slovi kao prvi značajni samit na kojem će fokus biti na prevladavanju zdravstvene krize koja je ubila milijuna ljudi i sprečavanju takvih budućih katastrofa.

“Kako se pripremamo za sljedeću pandemiju, naš prioritet je da zajedničkim naporima prevladamo postojeću pandemiju. Moramo procijepiti svijet i moramo to učiniti brzo”, rekao je talijanski premijer Mario Draghi u uvodnom govoru.

I dok je kampanja cijepljenja u razvijenim državama u punom zamahu, zbog čega drastično pada broj zaraženih, vrlo je malo cjepiva stiglo u manje razvijene zemlje u kojima virus još uvijek hara.

Na samitu će govoriti cijeli niz čelnika, uključujući predsjednike Kine, Indije, Francuske i Južnoafričke Republike, kao i šefovi multinacionalnih organizacija, zdravstveni stručnjaci te američki filantrop Bill Gates.

No, na popisu govornika nema američkog predsjednika Joe Bidena, potvrdili su organizatori.

Administracija predsjednika Bidena je početkom svibnja podržala odricanje od intelektualnog vlasništva nad cjepivima protiv covida-19 u nadi da će to osnažiti proizvodnju i omogućiti ravnomjerniju distribuciju cjepiva diljem svijeta.

No, u nacrtu završne izjave, ističe Reuters, taj se mehanizam ne spominje. Neke europske zemlje, uključujući Njemačku, tome se protive i umjesto toga pozivaju SAD da ukloni trgovinske barijere koje smatraju glavnim “uskim grlom” koje priječi pozamašniju proizvodnju cjepiva.

Kako bi proširila lanac opskrbe, Europa će najaviti uspostavu najmanje tri proizvodna centra u Africi, a proizvođači cjepiva, uključujući Pfizer i BioNTech, objavit će velike pošiljke cjepiva siromašnijim zemljama po proizvodnoj cijeni kako bi se ispravila globalna netavnoteža.

U petak je Savez za cjepiva GAVI priopćio da je pristao kupiti 200 milijuna doza cjepiva Johnson&Johnson kako bi nadoknadio golemi manjak u programu dijeljenja cjepiva.

Do kraja godine, rekla je u govoru predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, EU će siromašnima donirati najmanje 100 milijuna doza cjepiva.

Svjetski čelnici će, kako se očekuje, prepoznati važnost strategije poznate pod nazivom Acess to COVID-19 Tools Accelerator (ACT-A), sheme Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) po kojoj bi cjepiva, lijekovi i testovi postali dostupni siromašnim zemljama.

Međutim, suprotno početnim očekivanjima, nije izgledno da će se u potpunosti obvezati financirati taj program kojemu još uvijek nedostaje 19 milijardi američkih dolara da bi ispunio svoj cilj.

Jedna od opcija za koju bi se mogli založiti čelnici G20 je da bogate zemlje ustupe višak cjepiva.

Raspodjela doniranih doza cjepiva mogla bi se realizirati posredstvom globalne inicijative COVAX koju vodi WHO.