Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Rebro razgovarao je s Natašom Božić u Točki na tjedan o aktualnim temama iz sektora zdravstva. Hakerski napad na Rebro brzo je vratio najveću bolnicu u Hrvatskoj u fokus javnosti, opet ne zbog dobrih vijesti.
Pleština kaže kako se ne slaže s tvrdnjom da se nešto skrivalo, tajilo. “Napad se dogodio u noći na četvrtak, u četvrtak ujutro su svi obaviješteni. Ne znam kako netko sad može reći da se nešto skrivalo. Dva ili tri dana poslije toga je izašao veliki članak u Jutarnjem listu, opet ne znam kako se skrivalo od javnost. Ako Jutarnji list nije javnost, tko jest? Mi imamo pet linearnih akceleratora. Tri će uskoro biti zamijenjena. Kad govorimo o čekanju, u nizu medija, niz godina se pisalo da je stanje nezadovoljavajuće. Čekanje na radioterapijski postupak nije posljedica kibernetičkog napada. Sretan sam što je u tijeku nabava 21 novog uređaja, što će nas dovesti na poziciju zemalja s kojima se volimo uspoređivati”, navodi Pleština.
“Što je posljedica napda? Mi imamo dva proizvođača s dva operativna sustava. Jedan od njih nije bio kontaminiran i digli smo ga u roku 24 sata. Drugi je bio kontaminiran i nismo mogli na njima raditi dok nismo bili sigurni da smijemo. To su vrlo sofisticirani uređaji”, govori. Što se tiče podataka, Pleština kaže kako je problem u tome što se ne zna s kojim datumom se podaci smiju vratiti kako se ne bi opet kontaminirao sustav.
“Odgovorno tvrdim da smo napravili sve što je bilo hitno”, kaže Pleština.
“Nitko ne treba strahovati zbog odgode zračenja od mjesec dana”, uvjerava Pleština i kaže kako se u svakom trenutku vodilo računa o svakom pacijentu čije je stanje zahtijevalo tretman.
“Komunikacija je izuzetno bitna. Je li se moglo više? Ne znam. Ali činjenica je da ni medijski napisi nisu baš pomogli”, kaže. Dodaje kako se i ranije radilo u dvije smjene, a sad se radi i više. “Zadnji bolesnik je naručen u 23.30, u ovom času je u funkciji svih pet uređaja i vjerujem da ćemo nadoknaditi tih 10 dana”, kaže Pleština.
“Mi s tim nismo računali jer dosad nije bilo ataka na zdravstveni sustav”, kaže Pleština dodajući da i druge bolnice u europskim gradovima doživljavaju slične napade. Kaže i kako je angažirana tvrtka za zaštitu podataka, i to “nikakvi cvjećari, kako se piše”. “Nije u pitanju zaštita podataka, mi smo imali ugrozu sustava, mi više nemamo pisaće mašine”, kaže i pojašnjava kako se radilo “pješke”.
Specijalizacije medicinskih sestara
Hrvatski sabor je 2009. odlučio da je borba protiv karcinoma strateška stvar, ali pomaka – nema. Hrvatska je pri vrhu ljestvice zemalja po broju umrlih. Zbog toga se krenulo u projekt osposobljavanja onkoloških medicinskih sestara.
Pleština kaže kako sestre dosad nisu mogle ništa napraviti bez da liječnik to potpiše, a sad se to želi riješiti tako da se sestre osposobi specijalizacijom za područje onkologije. “One prepoznaju nuspojave, nrp., ali ne smiju preporučiti ni kremu za zaštitu kože koja je u slobodnoj prodaji. Ideja je to promijeniti. Nije to samo u onkologiji, ideja specijalizacije sestara će biti i u drugim područjima”, govori Pleština.
Projekt nije gotov, u planu je da se edukacija odvija putem medicinskih fakulteta. Za onkologiju je bila planirana jednogodišnja edukacija, dio teorijske obuke, a dio praktične.
U Hrvatskoj smo već napravili iskorak, govori Pleština, već imamo visokokvalificirane medicinske sestre, sad je samo ideja da ih se educira u različitim područjima. “Sestara nam fali, plus, one fluktuiraju. To će se tom specijalizacijom smanjiti, a to može biti dodatni problem. Ne možemo računa na to da ćemo rasteretiti doktore prebacujući nešto na sestre ako njih u sustavu fali”, kaže.
Prava i obveze pacijenata
Svi govore o važnosti prevencije, a hrvatski pacijenti i dalje bolesti otkrivaju (pre)kasno.
Što se tiče pacijenata, Pleština kaže kako bi pacijenti trebali biti svjesni da uz prava imaju i obveze. “Sve dok pacijenti govore da im je lakše doći meni nego svom obiteljskom liječniku, mi ćemo imati problema”, govori. Upozorava i da treba riješiti akreditacijske standarde. “To nije teško napraviti, ali zahtjeva konsenzus svih. Jedino tako možemo nešto napraviti”, kaže.
Na kraju podsjeća još jednom da stižu novi linearni akceleratori. “Vjerujem da ćemo do kraja ove godine imati dio, a do kraja iduće godine sve. Zračenje je samo jedan segment, mi moramo razmišljati i o sistemskom liječenju… Ali tu smo boljestojeći pa manje o tome govorimo”, rekao je.
KBC bez klime
Kratko se osvrnuo i na vijest da je bolnica ovog tjedna ostala bez klime. “To je gradilište. Netko bi tu lokaciju zatvorio do završetka obnove. Trećina glavne zgrade je gradilište, rashladni kapacitet nije dostatan, krepale su pumpe… Mi smo napravili što smo mogli, nabavljene su ove pokretne klime. Pumpe ne mijenjamo mi nego HEP. Jučer je uspostavljena funkcija, koliko će trebati da se rashladi… Što se može se čini”, kaže.
“Kod nas uglavnom nije stručni problem, nego komunikacijski”, zaključio je Pleština.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare