Gošća Dnevnika bila je konzultantica za socijalne politike i bivša dujgogodišnja predsjednica udruge Adopta Diana Topčić - Rosenbereg. Osvrnula se na istraživanje Jutarnjeg lista o usvajanju djece iz Konga baca ozbiljnu sjenu na rad hrvatskih sudova, posebno suda u Zlataru.
Na pitanje kako je moguće da se posvajanja odobravaju u roku 10 minuta, da nema zastupnika djece, da se ne navode podaci o biološkim roditeljima, da se u presudama poziva na zakone koji više ne vrijede, Diana Topčić Rosenberg kaže da institucije države malo znaju o međunarodnom posvajanju.
“Najvažnije pitanje je pitanje prava djece”
“Mislim da smo vidili čim se dogodilo uhićenje naših građana u Zambiji da institucije hrvatske države malo znaju o međunarodnom posvajanju iako se ono odvijalo više od 10 godina i to prilično javno”, kaže Diana Topčić – Rosenbereg.
Ističe da članak Jutarnjeg lista otvara više različitih tema.
“Jedna tema je sustavno neprovjeravanje autentičnosti dokumenata o posvajanju, što bi trebao biti ključan dokument koji bi garantirao sigurnost djece koje se posvajaju iz drugih država. Druga tema je iskrenost dužnostnika ove države oko samog procesa odabira sudaca i usklađenosti sudske prakse po pitanju međudržavnih posvajanja na sudovima diljem Hrvatske”, kaže Topčić – Rosenbereg.
Kao najvažnije pitanje ističe zaštitu prava djece.
“Ovo je jedna jako osjetljiva tema da je o njoj jako teško govoriti iz jednog repsekta prema djeci koja trenutno žive u RH, a njih nikada ne smijemo izgubiti iz vida kad o tome govorimo. Ta tema autentičnosti je otvorena onog trenutka kad su uhićeni naši sugrađani u Zambiji. Odgovornost Hrvatske je da provjeri jesu li sve odluke o posvajanju donesene u DR Kongo bile legalne. Ako jesu, onda je sve uredu, ako nisu, onda se time moramo baviti”, kaže Topčić – Rosenbereg.
A na pitanje mogu li se retroaktivno preispitati sve te odluke, kaže da je ovo užasno teško pitanje za djecu koja su već posvojena.
“Mislim da je jedna od najgorih stvari prekriti cijelu temu velom tišine”, rekla je.
“Država treba djeci garantirati sigurnost”
Smatra da Hrvatska treba, po uputama svih konvencija koje je potpisala, pružiti posvojenoj djeci sigurnost.
“Ona moraju biti sigurna, a država im tu sigurnost treba garantirati. Između ostalog, dio te sigurnosti je saznanje i verificirane informacije na koji su način postali hravtski državljani”, rekla je Topčić-Rosenberg.
Također, napominje, da djeca po međunarodnim konvecijaka imaju pravo znati od kuda dolaze.
“Posvojitelji imaju dokumente iz Konga kako je posvajanje regulirano, odnosno, kako je sud iz Konga donio presudu sa imenima bioloških roditelja”, kaže Topčić-Rosenberg.
Kaže da je moguće da djeca nikad ne doznaju imena bioloških roditelja i da je to u suprotnosti s Haškom konvencijom o posvajanju koju je potpisala i Hrvatska.
“Ono što proizlazi iz člnaka Jutarnjeg lista, ali i analize koju je morao provesti predsjednik Vrhovnog suda, su trebali ustanoviti tijekom procesa nakon uhićenja u Zambiji, je li došlo do grešaka, kakvih vrsta grešaka i koji su suci za to odgovorni”, kaže Topčić-Rosenberg
Na pitanje je li simptomatično da je najviše takvih slučajeva na sudu u Zlataru?
“Sustav izbjegavanja zakona je jedna teška optužba, ali je jedna nedovoljna pažnja prema konceptu zaštite prava djece se primjećuje iz navoda tog članka. Drugi dio te priče je odgovornost i razumjevanja i sudaca i javnosti što posvajanje znači u svim svojim kompleksnim segmentima”, kaže Topčić-Rosenberg. Dodaje da narativ kako posvajanjem spašavamo djecu, bez obzira da li su to djeca iz domova u Hrvatskoj ili iz Konga je pogrešan narativ.
“Posvajanje nije humanitarni čin, već odgovorni čin roditeljstva. I ljudi koji se odlučuju na taj postupak i odgovornost moraju biti spremni na izazove i to je ogromna i velika uloga”, kaže Topčić-Rosenberg.
Pozvala je sve koji će sjedećih dana govoriti o ovoj temi da upamte da ih djeca slušaju. “Ovo nije politička tema, ovo mora biti tema zaštite prava djece i eventualnih manjkova institucija Hrvatske da im osiguraju ta prava”, kaže Topčić-Rosenberg.
Na pitanje što treba zakonodavac učliniti da se ovo ne ponavlja? Jesu li dovoljne dopune Zakona o međunarodnom privatnom pravu, koje su nedavno predstavljene u Saboru, Topčić-Rosenberg kaže da su dopune samo definirale u Zakonu ono što su sudovi trebali raditi do sada i da je po izjavama čelnika vidljivo da se ne namjerava napraviti ništa više.
“Dakle mi ne namjeravamo unaprijediti sustav posvajanja iz zemalja koje jesu potpisnice Haške konvencije, nego su samo zatvorili neke rupe, koje ni zapravo dosad nisu postojale, ali sad pišu u zakonu pa se moraju odraditi”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!