Teme koje su obilježile 2021. godinu u Novom danu analizirala je bivša premijerka Jadranka Kosor.

Na Badnjak prijeNa jučerašnjoj sjednici Vlde od premijera Andreja Plenkovića čuli smo da se trenutno “zastaje s otkupom INA-e od MOL-a zbog novih pravnih okolnosti”.

“Upravo smo obilježili petu obljetnicu obećanja premijera koji je na Badnjak 2016. jasno obznanio da će Vlada otkupiti INA-u i, pojednostavljeno govorim, rekao ono što mislim da je najvažnije, da Vlada ima dogovoren, zaokružen model i zna kako to učiniti. I onda je prolazila godina za godinom… Ovo je neka vrsta političke dekice kojom se treba pokriti ta peta obljetnica obećanja. Činjenica da je Plenković jučer izgovorio da će Vlada ‘zastati’ od procesa otkupa, ne možete zastati ako niste krenuli. Zanimljivo je da se ide sada u postupak koji bi trebao završiti poništenjem ugovora. Objavu ovog sljedećeg koraka nije učinio predsjednik Vlade, nego je poslao ministra da on to kaže i onda on izgovara da je Vlada imala način na koji bi to mogla platiti, a zanimljivo da u pet godina javnost ništa nije saznala. Što se tiče odluke da se ide u proces, mi smo to pokušavali 2009., a 2011., pokušavali smo donijeti zakon kojim bi se odredilo da nitko ne može imati više od 49 posto”, rekla je Kosor.

Na pitanje zašto je Ivo Sanader predao INA-u na upravljanje MOL-u, odgovorila je: “Jasno je pokazao pravni postupak. On se ponavljao, četiri puta se na raznim sudskim instancama odlučivalo o njegovoj, ali i krivnji i Zsolta Hernadija koji je i dalje prvi čovjek MOL-a i veliki prijatelj mađarskog premijera. Mislim da je cijelo vrijeme, da je bilo prostora i vremena raspraviti sve te činjenice i pokušati donijeti odluku koja bi bila na korist, a ne na štetu Hrvatskoj. Jer mi smo kao država svime ovim oštećeni”.

O epidemiloškim mjerama: Predsjednik Vlade se nevjerojatno boji prosvjeda

Godinu je obilježila pandemija koronavirusa, a samim time i povjerenje u, prije svega, zdravstvene institucije. Na početku pandemije članovi Stožera nazivani su čak herojima, no više ni prilibližno toliko popularni. Hrvatska pak ima gotovo najmanju procijepljenost u Europskoj uniji te smo 10. u svijetu po broju umrlih u odnosu na broj stanovnika.

“Raditi na procjepljivanju od prvog trenutka, uvjeriti građane da je važno cijepiti se, obaveza je svake vlasti EU-a i kao što vidimo, većina zemalja s kojima se volimo uspoređivati je to radila danonoćno, uz odnošenje zakonskih okvira koji su katkad bili drastični, građani se nisu slagali i prosvjedovali su, ali vlasti su činile sve da se ljudi cijepe. Primjer Francuske, oni i sada uvode neke nove mjere, provlačili su sve to kroz parlament i naravno da su uspjeli, imaju visoku procijepljenost. Tako je s Austrijom, Njemačkom…”, rekla je Kosor.

Zašto naša Vlada oklijeva, boje li se prosvjeda?

“Andrej Plenković je rekao u jednom trenutku da poštuje načelo postojnosti i da su mjere u skladu s našim mentalitetom. Naš mentalitet mora bit mentalit EU. Ono što me jako ljuti, većina zemalja ide u pooštravanje mjera zbog omikrona, otkazuju se novogodišnje proslave, a kod nas je sve omogućeno i na tom se primjeru pokazuje kako su to labave i tragikomične mjere. Umjesto da se donese odluka da nema takvih proslava pa gradonačelnici koji pozivaju na takve proslave, kao u ‘slobodnom Sinju’, budu od svih osuđeni. Da svi upremo prstom u njih i kažemo ‘nemojte to raditi’. I ako organizira koncert, da mu tamo dođe 10 ljudi. Poruke koje neprekidno najodgovorniji ljudi šalju su takve da ljude ljute i donose pitanja na koja nema odgovora. Imamo ministra zdravstva koji javno kaže da neće ići po treću booster dozu jer se pokazalo da ima jako puno antitijela, a njegovi kolege komentiraju da to nema veze, poručuju ljudima da se ne testiraju na antitijela nego da uzmu booster dozu i onda on (ministar, op.a.) za dva-tri dana kaže da će se cijepiti trećom dozom. Ali mi to nismo vidjeli. Gospođa Markotić, koja radi iznimno težak posao, ali ne može ujutro reći da se trudnice ne trebaju cijepiti, a poslijepodne se popravljati. Treba reći i biti pošten, i znanost i struka i liječnici i svi mi smo učili jer ovo je nikad viđeno, pošast koja dvije godine ubija, ali se ne smijete zalijetati. Oni koji donose odluke su morali biti čvršći. Eto, sad je opet rad objekata produžen do dva sata. Predsjednik Vlade se nevjerojatno boji prosvjeda”, komentirala je Kosor.

S obzirom na tijek obnove, jučer nije bila prilika za obilaženje i držanje velikih govora

U četvrtak je bila godišnjica potresa na Baniji, državni vrh “hodočastio” je Petrinjom, Glinom… no nemaju se baš čime pohvaliti. Godinu dana nakon potresa država još nije sagradila nijednu kuću, a tisuće ljudi i dalje žive u neadekvatnim uvjetima. Premijera Plenkovića u Petrinji su dočekali transparentima, a gađali su ga i grudom.

“Ja sam bila duže u politici i kao ministrica sam doživjela koješta, prosvjede i prijetnje smrću. Kao premijerka sam imala i te Facebook prosvjede. Sigurno da je premijeru jučer bilo neugodno, nikome nije ugodno. Osjećate se frustrirano, ljuto, ali morate vidjeti što su ciljevi i prioriteti. Meni je tada cilj bio završiti pregovore s EU-om pod svaku cijenu. Ovoj Vladi je trebao biti ne dočekati prvu obljetnicu, a uskoro i drugu zagrebačkog potresa, bez da se vidljivo pokrenula obnova. I to je apsolutno poražavajuća činjenica. Nikakve izjave, snažni govori ne mogu izbrisati to da država nije sagradila nijednu kuću. To je činjenica na koju su ljudi spontano htjeli pokazati. Sigurno mu nije bilo lako. On govori ‘uložili smo milijardu kuna’, no to ni na koji način nije objašnjenje za one koji ni dalje nemaju WC, nemaju vode, nemaju se gdje oprati… Slušamo priče od kojih se lede žile. Oni to ne razumiju, a političari to moraju razumjeti. Politika je za ljude, uspješna je samo koliko je omogućila da ljudi pristojno žive nakon ovakvih tragedija. A i da je potpno podignuto, ne znam, 50 kuća mislim da to nije bila prilika za nekakvo obilaženje i državnje velikih govora. Nikoga”, rekla je Kosor.

“Svaki premijer voli doći na mjesto gdje se vide rezultati, gdje je napravljena kuća, ali ova vrsta tragedije i kataklizme koja se tamo dogodila zahtijeva drukčiji pristup, Vlada nije imala ništa otvoriti, a od tih govora zauzvrat je dobila samo revolt i ljutnju”, dodala je bivša premijerka.

Gdje je nestala oporba? “Hrvatska je otklizila u jednostranačje”

Premijeru je ipak nešto lakše u političkoj areni. Oporba gotovo da i ne postoji.

“Hrvatska je otklizala u jednostranačje. Opozicija nešto govori, ali ih se jednostavno ne čuje, oni moraju biti toga svjesni. Primjer je da država nije sagradila niti jednu kuću. I što u ovom slučaju opozicija treba raditi? Govorim načelno. Treba tražiti ostavke, ne pozivati vlast da počne raditi i to je tako neprekidno. Naravno da oni to ne mogu u Saboru i nema smisla, ali javno moraju to jasno artikulirati”, rekla je Kosor.

Komentirala je i koaliciju, za koju Plenković tvrdi da je čvrsta.

“Visimo s obnovom, a glavni oslonac premijeru tu je SDSS i Milorad Pupovac koji je jučer ljutito, između redova, prozivao ministra Horvata, a o njemu ovisi ta ista Vlada i taj ministar za kojeg misli da je nesposoban. On može reći ‘no way, neću podržavati, još dva dana i mi odosmo’. On ima instrumente da prisili da se promijeni ministar za kojeg smatra da to ne čini. I neće to učiniti, naravno. Predsjednik Vlade ima ogromnu moć, ogroman utjecaj. Premijer je došao u situaciju da zaista ima ležeran prostor da nas uvjerava da je obnova krenula, samo da mi to ne vidimo jer vjerojatno nismo dovoljno sposobni, a možda nismo na kraju dana ni dovoljno pametni”, zaključila je Kosor.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.