Profesor: "Država pravi pitu iz nečega iz čega se pita ne može napraviti"

Sveučilišni profesor prava Ivan Pađen u N1 Newsroomu govorio je o situaciji sa zaštićenim najmoprimcima koji su imali pravo na stanovanje u stanovima koji su imali vlasnike.

Profesor objašnjava kako je došlo do ove situacije: “To je počelo 1990-ih kada RH nije prihvatila prijedlog da nosioci stanarskog prava u stanovima u privatnom vlasništvu dobiju pravo na otkup vlasništva tih stanova pod uvjetima koji su jednaki ili podjednaki uvjetima pod kojima su nosioci stanarskog prava stanova u društvenom vlasništvu dobili pravo otkupa. Tada je RH to mogla jako jednostavno riješiti na način na koji to sad pokušava riješiti, ali više pravno ne može. Mogla je to riješiti na način da kaže kako je pravo na dom jače od prava vlasništva”.

“Dom, kao što je to kazao moj pokojni kolega Davorin Krapac je stan u moralnom smislu, mjesto u kojem su moji korijeni. Netko od 25 godina ima puno manje dom nego netko od 75 godina. Takvo pravo na dom je jače od vlasništva jer netko tu nema dom već prvenstveno financijski interes. Tada je zakonodavac mogao izvlastiti te vlasnike. Hoće li on njima platiti punu tržišnu cijenu kao što je danas spreman – mogao je tada, a mogao je i kazati – oprostite, vaše vlasništvo neuseljivih stanova ima dokazanu tržišnu cijenu od 25 do 30 posto jer se tim vlasništvima trgovalo 70-ih i 80-ih godina i ti vlasnici bi većinom bili sretni da su dobili 25 do 30 posto, a onda ako je taj iznos veći od iznosa koji su trebali platiti nosioci stanarskog prava u stanovima u društvenom vlasništvu, onda je država mogla itekako nadoknaditi. Dakako da je država mogla isplatiti punu tržišnu vrijednost tih stanova ako je smatrala da je to iz političkih razloga bilo potrebno, ne iz pravnih jer to tada nije bilo potrebno sigurno, jer je dobila puno novaca iz prodaje stanova u društvenom vlasništvu”, kaže profesor Pađen.

Zašto to država nije htjela? Jedan je razlog što se pozivala na to da treba obeštetiti osobe koje su bile prije kapitalizma vlasnici, ali to nije bio pravi razlog, već je trebalo izazvati među građanima svađu da se bave jedni drugima, a ne pripadnicima vladajućih struktura koji su tada provodili privatizaciju”.

“Država si je mogla priuštiti da te dvije skupine zarate jer su to stari građani Zagreba, Splita, Osijeka, Sušaka… To su ljudi koji su 1945. bili vlasnici stanova koje su iznajmljivali. Velik dio tih vlasnika su sebi otkidali iz usta i stanovali u podrumima dok ne otplate kredite kojima su kupili te kuće za najam, a ovo su bili njihovi stanari. Postupno je komercijalni najamni odnos od države u socijalizmu pretvoren u stanarsko pravo koje je izjednačeno sa stanarskim pravom u stanovima u društvenom vlasništvu. Vrlo često se moglo dogoditi da tvrtka dodijeli stanarsko pravo i da nema stan u državnom vlasništvu nego u privatnom vlasništvu”.

Pađen kaže da nema apsolutno nikakav osobni interes.

Država tvrdi da će pokušati raspetljati problem koji je sama zapetljala. Pađen kaže: “To je biblijska situacija. Očevi jedoše kiselo grožđe, sinovima trnu zubi. Ova vlast doista pokušava napraviti iz nečega pitu. To jednostavno ne može ići. Sad se pokušavaju vratiti 35 godina unazad. To su stare gradske familije – ja pripadam tom miljeu. Nitko iz moje familije nije bio ni vlasnik ni zaštićeni najmoprimac, ali među mojim prijateljima ima i jednih i drugih. To su stare zagrebačke obitelji koje nisu bile materijal, niti za članstvo u savezu komunista, niti za njihove nasljednike kad su oni presvukli kapute i postali svi HDZ-ovci. Silno je profitabilno te ljude zaratiti i zamračiti stanje. Čitava ideja je da se dobije vlasnike da dobrovoljno prodaju po punoj kupoprodajnoj cijeni, ali ntiko ih ne smije danas prisiliti jer bi to bilo protuzakonito. Istovremeno se hoće da zaštićeni najmoprimci imaju pravo da otkupe te stanove pod uvjetima kao da su bili u društvenom vlasništvu – ali to ne možete pomiriti”, zaključuje profesor.

“To se ne da po mom sudu načelno bolje napraviti. Nisu se mogli dogovoriti 30 godina, idemo ih sad natjerati, ako ne uspije, idemo im ponuditi stan da se usele, onda idemo na treći korak. Vi na taj način pokušavate kao vlasnik minimalizirati štetu i to je ok. Meni se čini da je to jedino pravno rješenje, ali to je pravljenje pite iz nečega iz čega se pita ne da napraviti jer će vam na kraju neki vlasnici reći – mi nećemo dati. Onda država mora uskočiti s nekim brojem stanova, a hoće li to država imati”, pita se Pađen.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.