Profesorica s Pravnog fakulteta Ana Horvat Vuković bila je gošća N1 Studija gdje je s Natašom Božić Šarić razgovorala o definiranju femicida u hrvatskom kaznenom zakonu.
“U kaznenom zakonu u članku 111., stavku 3. normirano je teško ubojstvo koje je definirano kao ubojstvo bliske osobe koju je počinitelj ranije zlostavljao. Vlada sad misli uvesti novi oblik teškog ubojstva koji bi bio usmjeren isključivo na zaštitu žena nominalno. On bi se odnosio na ubojstvo bliske ženske osobe, ali bez ranijeg zlostavljanja nad njom”, rekla je profesorica Ana Horvat Vuković te dodala: “Najveći konsenzus stručnjaka je u vezi toga da ta odredba nije dovoljno opsežna i da zapravo ne cilja na targetiranje femicida kao strukturnog problema s kojim se mi nosimo”.
Horvat Vuković navodi da mnoge kritike protiv ovog Vladinog prijedloga pokazuju to da kritičari nemaju dublje razumijevanje ni epidemiologije ni fenomenologije rodno utemeljenog nasilja.
“Oni ne razumiju rodnu dimenziju i zašto je femicid sasvim posebno kazneno djelo u odnosu na bilo koje drugo ubojstvo. Odredba kako je sad definirana, ne bi prošla test ustavnosti zato jer nije usko skrojena na ostvarenje cilja za koji tvrdi da ga želi ostvariti. Ako želimo eliminirati femicid, tu odredbu moramo kompletno drugačije skrojiti. Onako kako u javnom savjetovanju predlažu ženske udruge te pravobraniteljica. One su rekle da bi ona morala “pogoditi čavao po glavi” što znači: ‘Ubojstvo žene radi njenog roda.’ Najveći broj počinitelja jesu bliske osobe, više od polovice počinitelja čine sadašnji ili bivši partneri. Imamo situaciju i gdje su ubijene i žene koje nisu u obiteljskoj i intimnoj vezi s počiniteljem. One su ubijene radi svog roda.”
Horvat Vuković navodi da odredba na dva načina sužava krug trargetiranih žena.
“Ona traži da se femicid odnosi na počinitelje koji su im bliskom krugu i to da postoji trag ranije zlostavljanosti. U prosjeku prođe 7 godina do prijave nasilja. Već može doći i do ubojstva dok žena još nije psristupila policiji. Mi stvar možemo riješiti normativno, a problem je u genezi femicida. A ona nije pravna nego sociološka. Mi dosta reaktivno reagiramo na to sve. Istanbulska konvecija se ne može direktno primjenjivati na sudovima, ona je smjerokaz na koji način moraju strukturirati svoj Ustav kao odgovor na tu epidemiju femicida”, zaključila je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!