Problem femicida je u Hrvatskoj postao izrazito vidljiv kroz proteklih nekoliko godina, kada je postalo jasno da žene stradavaju od strane svojih intimnih partnera, u svojim domovima i na radnim mjestima. Javna rasprava o zakonskoj definiciji femicida izazvala je mnoge polemike. U Novom danu o ovoj temi govorio je Aleksandar Maršavelski, izvandredni profesor na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu koji je bio i član skupine koja je izradila prijedlog novih izmjena Zakona.
“Mislim da muškarci nedovoljno sudjeluju kao stručnjaci u raspravi, što pokazuje slabu uključenost i onih koji prepoznaju problem. Vidim problem rodno uvjetovanog nasilja. Na prvi pogled promjena nije bila potrebna. U Kazneni Zakon unijete su odredbe koje su ušle u Istanbulsku koncenciju. Malta, Cipar, Belgija i Sjeverna Makedonija izričito su definirale femicid u EU-e. U Latinskoj Americi postoji odredba o femicidu”, objašnjava Maršavelski i dodaje: “Uvijek je problem prakse. Istraživao sam deset prošlogodišnjih presuda za ubojstvo i teško ubojstvo na štetu žena. Sve su počinili muškarci na štetu žena, bile su to uglavnom bivše partnerice. U polovici presuda ostalo je djelo u pokušaju i bilo je blaže kažnjavanje, a šest presuda suđeno je kao obično ubojstvo, a ne kao teško ubojstvo. Novim Zakonom svi ovi slučajevi bili bi kategorizirani kao teško ubojstvo.”
“Činjenica je da odredba govori o bliskim osobama, mislim da će se to morati mijenjati, radi se o rodno uvjetovanom nasilju. Treba se fokusirati na to da se djelo počinilo zbog roda. Morat će se mijenjati interpretativna odredba. Postoji razlika u okolnostima u kojem je počinjeno nasilje. Zakonodavac je jasan da će ići u uvođenje novog kaznenog djela, ali sudovi će poslije odlučivati je li riječ o femicidu, sve odredbe moraju biti jasne.”
“Nije stvar samo u sucima, nego i u državnim odvjetnicima, koji kategoriziraju djelo kao ubojstvo, a neka su počinjena s dugogodišnjim nasiljem i bilo je indikatora za teško ubojstvo. Treba biti jasno u Zakonu koji su indikatori – može biti fizično zlostavljanje, ali isto tako i psihičko. Zakonodavac zasad nije siguran kako bi to regulirao. Često zakonodavnim intervencijama ispravljamo lošu praksu.”
“Mislim da u ova predložena odredba, koja nije dovoljno specificirana, ne bi pala na Ustavnom sudu. Ranije smo imali ubojstvo djeteta. Zašto bi život djeteta bio vrijedniji od života odrasle osobe. Onda je unijeta ranjivost djeteta, a ranjiva su zbog svoje dobi. Tako i ovdje kod bliskih osoba – ubojstvo majke nasuprot ubojstva oca, izgleda diskriminatoprno, ali možemo uzeti u obzir ranjivost. Pozitivna ravnopravnost i jača zaštita postoji već u zakonu kako bi se izbalansirao položaj ranjivijih, u ovom slučaju su to žene.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!