Ravnatelj HROTE-a, Boris Abramović komentirao je za N1 aferu s prodajom jeftinog plina putem HEP-a.
Abramović objašnjava da HROTE ima zadatak osiguranja tehničke platforme i informatičke potpire za sudionike na tržištu plina.
“Cijena plina od jednog centa formirala se na način kada je operator transportnog sustava bio obvezan nadomjestiti nedostajuće količine plina i raspisao je licitaciju preko naše platforme gdje su voditelji bilančnih skupina (VBS) ponudili svoju cijenu. Te se prijave anonimno odabiru po najpovoljnijim uvjetima”, rekao je.
Nije mogao reći tko je od toga profitirao zbog osjetljivosti podataka i zato jer su HERA i DORH pokrenuli određene postupke. “Mi ćemo DORH-u najkasnije do danas dostaviti sve podatke”, dodao je.
“Naši podaci biti će poznati oko 10. srpnja i biti će službeni. Tada ćemo odlučiti hoćemo li ih javno dostaviti. Podaci koji se odnose na pojedine aktere u ovom trenutku nisu dostupni i konačni”, napomenuo je Abramović.
Dodaje da su oni dostavili podatke početkom lipnja i obavijestili HERA-u da su cijene niske. “Kako se taj trend nastavio mi smo ponovo obavijestili isto i HERA-u i Ministarstvo gospodarstva. Reakcija iz ministarstva je bila da su ih interesirali detaljniji podaci i njih smo ih dali”, rekao je.
“Sve je stvar tržišne utakmice, pravila su jasna i propisana i usklađena s metodologijom. Svaki subjekt koji sudjeluje na tržištu zna kako se treba ponašati. Ovo je situacija koja do sada nije viđena jer su se velike količine plina u kratkom vremenu pojavile. Smisao penalizacije za manjak u sustavu je da stimulira voditelja bilančne skupine da osigura dovoljno plina za svoje potrebe”, dodao je.
“Ovo se izokrenule da je ispalo da onaj tko nema dovoljno plina može ostvariti neki interes”, objasnio je.
Na pitanje kako PPD može kupovati na stranom tržištu, a onda iskazati manjak kada se pojavio višak na našem tržištu i ostvariti dobit, Abramović kaže da treba pitati PPD.
Kaže da nema podatak da je HEP u lipnju spakirao više od 330.000 MWh jeftinog plina. “Nitko nas nije obavijestio o tom procesu”, dodao je.
Tvrdi da su pratili to da HEP ima viškove plina još od 1.1. ove godine. “To su zanemarive veličine i prvi trendovi su se pojavili u svibnju kada je bilo za očekivati jer se smanjila potražnja za plinom, a nastavak potražnje HEP-a za plinom iz Ine je ostao isti. Podzemno skladište je bilo zapunjeno i jedina je mogućnost bila da se stavi u transportni sustav.
Napomenuo je da ih je DORH tražio podatke koje su već poslali i ministarstvu i HERA-i.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare