Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske gostovala je u N1 Newsnightu gdje je govorila o stanju novinarstva i medijskih sloboda u Hrvatskoj.
Komentirala je odluku predsjednika Zorana Milanovića kojom nije omogućeno akreditiranje novinara Jutarnjeg lista, pri čemu je predsjednik naglasio da za njega nitko iz Jutarnjeg nije novinar. Sever kaže: “To je stvarno nedopustivo. Predsjednik je javna osoba, javna funkcija. On je izabran od svih građana. Ovaj predsjednik je u svom postizbornom govoru rekao da je ovo, citiram, kuća za sve ljude, očito za neke ne. Demantirao je tu svoju izjavu već nekoliko puta. Ovoga puta na zaista jedan vrlo grub način kojim pokazuje da on uopće ne shvaća, niti svoju ulogu, niti ulogu medija. On uopće ne shvaća čemu služe novinari. On sebi uzima za pravo da on prosuđuje tko će biti, a tko neće biti novinar. Bilo je nekoliko pokušaja raznih vlada da uvedu registar novinara. HND i SNH su vrlo oštro bili protiv toga jer tko će – Ministarstvo kulture i medija, predsjednik na Pantovčaku ili u Banskim dvorima, određivati tko je od nas novinar”.
Na pitanje o tome mogu li institucije poput predsjednika, Vlade ili Sabora imati diskrecijsko pravo birati koga će pozivati na događaje. Sever se pita – “Kako bi mogli imati? Je li to njegov privatni party ili stan? Ili ona Slovenska? Ne. Pantovčak, Ured predsjednika mora biti na usluzi svim građanima i odgovarati na sva pitanja svih novinara i novinarki. Ja ću prva kritizirati bilo kakav medij ili kuću, pogotovo da ne govorim o vlasnicima, o priredbama – o vezi s državnim vrhom, o vezi sa financiranjem od strane državnog oglašavanja. O konferencijama, eventima koji se organiziraju pod pokroviteljstvom Vlade”.
“To je bit demokracije – da smo jednaki, da je on javna funkcija i da novinari imaju pravo postaviti mu pitanje i doći na Pantovčak na njegovu press konferenciju. Znamo gdje živimo i kakva je razina pluralizma i demokracije, pogotovo u našim medijima. Svojim radom se borimo da ojačamo neovisnost novinara, a ovo je izuzetno jak udarac – ne jedan nego puno koraka unazad. I to od čovjeka koji, ne samo da bi trebao braniti demokraciju i slobodno društvo, nego je on obećao da će to raditi u svojoj kampanji i postizbornom govoru. Sada, na valu populizma, na valu toga da je bolje kontrirati nekakvom establišmentu, kao da on nije jedna od najjačih karika tog establišmenta već 20 godina, kao da on nije ta politička elita kojoj se sad on kao protivi jer je to populistički popularno”.
Ni premijer Andrej Plenković često nema korektan odnos prema novinarima: “Neću se referirati na neprofesionalno, nepristojno i neeuropsko ponašanje našeg premijera. Za razliku od predsjednika Milanovića, premijer Plenković ima u svojim rukama mehanizme i mogućnosti kojima može utjecati na jačanje pluralizma u medijima. On ima alate kojima može zaštititi neovisnost, ali ne – on samo hrani vezu između političkih autoriteta na lokalnoj i nacionalnoj razini s medijima. On smatra da je normalno doći na feštu Slobodne Dalmacije jer on smatra da tako treba biti. Mnogi vlasnici medija su pobrkali lončiće. Mediji nisu PR kuća”.
Milanović Hanza mediju naziva kartelom koji financira Plenkovićeva Vlada, no Sever dodaje: “koji mu je jako dobro služio kad je njemu trebalo da dođe na vlast”.
Europska komisija u izvješću o vladavini prava u RH naglasila je problem netransparentnosti kad se financiraju lokalni i regionalni mediji od strane države. “Već četvrti put za redom se to spominje i naglašava. Ništa se nije promijenilo. Sve strukture na vlasti taj sustav podržavaju jer im odgovara. Većina lokalnih medija je ovisna o sufinanciraju od jedinica lokalne samouprave. Najčešće čelnici smatraju da su ti mediji onda njihova oglasna ploča. Mi u HND-u i SNH smo izradili modele kojima bi se transparentnije financirali lokalni meidji. Svaki puta i u ovom izvješću, jer i nas se pitalo, upozoravamo da je državno oglašavanje netransparetno, kao i oglašavanje velikih europskih projekata, do organizacije evenata, konferencija, tu onda svi sjednu – s jedne strane Vlada, s druge predstavnici medija. To nije normalno, to nije prirodno. Mi smo tu da ih preispitujemo, a ne da plešemo u istom kolu”.
“Pitanje je stručnih kriterija i povjerenstva u kojem će biti stručnjaci. Zakon o audiovizualnim medijima je uveo obvezu natječaja, ali bez konkretnih uputa kako ih provoditi. Onda ponovno imate jednog gradonačelnika koji raspiše iznos, pa natječaj provodi njegova pomoćnica, komisija je u hodniku do – i onda oni odrede kome će dodijeliti sredstva”.
Na lokalnoj rzaini sve počinje. Dok ne zaštitimo te ljude koji izvještavaju u Makarskoj ili Virovitici, nećemo izgraditi jaki medijski sustav jer sve od tu kreće. Ima sigurno prostora kritici, ali ne na način da se zabrani novinaru da uđe na press konferenciju”, ističe Sever.
Europska komisija upozorava i na političku ovisnost Vijeća za elektroničkje medije i javnog servisa HRT-a o vladajućoj većini: “I na to smo mi upozorili i tražimo izmjenu zakonodavstva jer se sva tijela u te dvije institucije biraju jednostavnom političkom većinom bez nekakvog neovisnog tijela, bez nadzora – te dvije institucije su godinama u rukama jednostavne političke većine”, objašnjava novinarka.
Kad je riječ o promjenama na koje Plenković može utjecati, Sever kaže: “Ja se uvijek nekako nadam da on želi nastaviti karijeru u Europi, da neke stvari možemo riješiti koristeći legitimna i legalna sredstva. Premijer Plenković može, jer ima većinu, mijenjati mnogo toga – zakon o HRT-u, zakon o medijima, kazneni zakon, izmjestiti uvredu i klevetu iz kaznenog zakona. Stvari koje treba samo napisati, da ne kažem prepisati preporuke koje postoje na europskoj razini na naš sustav. Svaka politička partija najavljivala je izmjenu zakona o HRT-u. Ova Vlada je na kraju drugog mandata i još ga nisu takli”, upozorila je Sever.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare