Zasad nema posve konkretnih odgovora Izraela i Hamasa na mirovni plan američkog predsjednika Joea Bidena za okončanje sukoba u Gazi. Izrael ga prihvaća, ali nevoljko, dok ga je Hamas pozdravio, ali nije i potvrdio.
Na Bidenov plan iznesen prošloga tjedna Izrael je odgovorio potvrdno, iako ga smatra manjkavim. S druge strane, iako je prvotno izrazio spremnost za prihvaćanje plana, Hamas još nije službeno odgovorio na ponuđeni plan iz Washingtona.
Ako bi ga zaraćene strane prihvatile, Bidenov plan proveo bi se u tri koraka. Prvi je prekid vatre u trajanju od šest tjedana, što uključuje i razmjenu talaca i zarobljenika te dolazak velikih količina prijeko potrebne humanitarne pomoćinu Gazu. U drugom bi koraku bili održani pregovori o potpunom i trajnom prekidu neprijateljstava Izraela i Palestinaca, a treći podrazumijeva veliki plan obnove Gaze.
Netanyahuu prijete dvojica njegovih ministara
Ured izraelskog prmeijera Benjamina Netanyahua poručio je, pak, da ponuđeni američki plan ne smatraju dobrim, ali da im je ponajprije stalo da se svi taoci puste na slobodu. Podsjetimo, u dotad neviđeno brutalnom terorističkom upadu na teritorij Izraela 7. listopada prošle godine, pripadnici Hamasa oteli su i u Gazu odveli oko 250 ljudi. Pedesetak ih je oslobođeno u studenome, neke su oslobodili izraelski vojnici upadom u Gazu, a prostalo ih je oko 120. No, izraelska vlada tvrdi da je barem trećina njih smaknuta ili poginula.
Problem za Netanyahua mogla bi biti i prijetnja dvojice ekstremno desnih članova njegove vlade – ministra financija Bezalela Smotricha i ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben Gvira, koji su mu poručili da će napustiti vladajuću koaliciju i srušiti vladu ako pristane na mirovni plan.
“SAD više ne može prihvaćati sve s izraelske strane”
Postavlja se pitanje zašto su SAD tek sada, sedam mjeseci nakon početka sukoba u Gazi u kojemu je poginulo oko 36 tisuća ljudi, izašli s mirovnim planom koji je pozdravila većina međunarodne zajednice, a načelno ga prihvatile i sukobljene strane. Vanjskopolitički analitičar i stručnjak za Bliski istok Vedran Obućina smatra da to treba gledati u svjetlu prisnih političkih odnosa SAD-a i Izraela, koji se često odvijaju iza kulisa, daleko od očiju javnosti.
“Ovo je očito jasan korak koji je došao u trenutku kad Amerikanci više ne mogu funkcionirati u tom odnosu kao što su do sada funkcionirali prihvaćajući sve što se događa s Izraelom i što dolazi s izraelske strane. Ovo treba gledati i u svjetlu američkih predsjedničkih izbora jer je Joe Biden pod teškim pritiskom jednog dijela članova i simpatizera Demokratske stranke koji u njemu više vide jastreba, nego nekoga tko bi trebao provoditi uobičajeni demokratsku politiku. U realnosti to i nije baš tako, ali tako se to sada doživljava”, smatra Obućina.
Pod tim pritiskom na Bidena Obućina misli na val propalestinskih prosvjeda u SAD-u počev od sveučilišta pa do značajnog dijela Demokratske strane nesklone Izraelu.
I Hamas i Netanyahu su u poziciji očajnika
Razlog, pak, tomu što se čelnici Hamasa još nisu službeno očitovali o američkom mirovnom planu, Obućina vidi u njihovu oprezu zbog niza dosadašnjih sličnih, a neuspjelih planova.
“Trenutačno su oprezni, ali mislim da je bilo koji plan koji se nađe na stolu dobar za njih. Oni jednostavno ne mogu preživjeti nastavi li se sukob”, kazao nam je Obućina.
S druge strane, to što krajnje desni članovi izraelske vlade odbijaju Bidenov plan i prijete razvrgavanjem koalicije moglo bi, smatra Obućina, uzdrmati Netanyahua.
“U konačnici, Netanyahu bi mogao pokušati promijeniti veći dio vlade i zatražiti potporu da ostane u njon. U suprotnom, on ide u zatvor. Njemu je sada ova situacija zaista “na život ili smrt” i mora se nekako progurati kroz nju”, dodaje.
“Dovoljna je jedna iskrica da plane…”
Treći korak Bidenovog plana značio bi potpuni i trajni kraj neprijateljstava između Izarela i Palestinaca, no Obućina kaže da mu je posve nejasno kako bi se proveo u djelo.
“Bidenov plan najjasniji je u prvom, donekle i u drugom dijelu. No, u trećem dijelu ovog plana nejasno je tko bi pregovarao s koje strane, kako bi se to odvijalo, tko bi vodio prijelazni postupak i tko bi na koncu vladao Gazom. U svakom od ovih koraka dovoljna je samo jedna iskrica da plane pa da propadne cijeli plan. Cijeli plan vrlo je riskantan i potrebno je puno političke volje svih strana da se provede. A istovremeno moramo znati što je glavna postavka u pozadini ovog dugoročnog rata između Izraela i Palestine. To su financijski interesi izraelskih i arapskih lobijia po cijelome svijetu. Plus vanjskopolitičke strategije svih bliskoistočnih zemalja vezanih uz taj sukob. Plus vojna industrija. Kad bi završilo trajnim mirom, jako puno ljudi ostalo bi bez novca i ne bi bili sretni time”, ustvrdio je Obućina.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!