U petak je pred Odborom za Ustav, Poslovnik i politički sustav saslušano još 11 kandidata za ustavne suce, među kojima su i troje dosadašnjih ustavnih sudaca koji žele novi mandat - Lovorka Kušan, Miroslav Šumanović i Mario Jelušić.
Lovorka Kušan
Lovorka Kušan je sutkinja Ustavnog suda od 2016. godine. Od 2000. zastupala je stranke pred Europskim sudom za ljudska prava, a bavila se posebno strateškom litigacijom u području zločina iz mržnje, prava na dom, diskriminacije, prava na obrazovanje i prava osoba s invaliditetom. Autorica je nekoliko stručnih radova o praksi Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe.
Nikola Mažar (HDZ) upitao je Kušan o svrsi postojanja Ustavnog suda, ali i o izjavama predsjednika Zorana Milanovića o sucima Ustavnog suda. “Osim što Ustavni sud brine o zaštiti ljudskih prava, brine i o sukobima nadležnosti i odlučuje o odgovornosti predsjednika pa me zanima kad dolaze različite uvrede, da ste gangsteri, lopovi i istrošeni kuhinjski elemnti, kako to utječe?”
“Ja sam veliki protivnik ukidanja Ustavnog suda, on služi građanima naše zemlje. Najveći dio našeg posla je da štitimo građane. Što se tiče vokabulara predstavnika jedne vlasti u u odnosu na drugu, taj vokabular me ne zanima previše, čak ni kad se odnosi na mene. Zanima me je li osigurana dioba vlasti, međusobna suradnja i uzajamna kontrola.”
Ivan Malenica (HDZ) je upitao o curenju informacija, odnosno narušava li se neko pravo iznešenjem informacija iz izvida u javnost.
“Načelno može doći do povrede prava treće osobe, prava okrivljenika, to je važno pitanja. Određena javnost postupka je nužna,a li u jednom trenutku se postupak treba učiniti tajnim”, kazala je Kušan.
Miroslav Šumanović
Miroslav Šumanović je sudac Ustavnog suda od 2016. godine. Od 1992. do 2002. obnašao je dužnost člana i predsjednika općinskih, odnosno Gradskog izbornog povjerenstva Grada Zagreba u parlamentarnim, predsjedničkim i lokalnim izborima. Od 2001. do 2002. bio je koordinator grupe i nositelj izrade teksta nacrta prijedloga Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu od terorističkih akata i javnih demonstracija, Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata te Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ.
Autor je niza stručnih članaka s područja građanskog, građanskog postupovnog, kaznenog i kaznenog postupovnog prava u doticaju sa psihijatrijskim pravom te ustavnog prava. Koautor je knjige “Novote u parničkom postupku”, 2003., te autor komentara Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, 2000. Sudjelovao je i predavao na znanstvenim i stručnim savjetovanjima, seminarima, kongresima i drugim skupovima.
Saša Đujić (SDP) upitao je Šumanovića o tome što misli o povećanju transparentnosti Ustavnod suda, odnosno javnosti sjednica.
“To je riješeno ustavnim zakonom i posebno razrađeno našim poslovnikom. Moje mišljenje je da je javnost rada u ovom sazivu više izražena nego u prijašnjim sazivima. Javnost je vezana uz javne i savjetodavne rasprave, što je logično. Kod ovog što je bila kritika u medijima, bila je donekle promašena, odnosila se samo na slučajeve gdje su bili nezadovoljni ishodom. Na svim sudovima na kojima se odlučuje u vijeću, u svim demokratskim zemljama, vijećanje i glasovanje je tajno. To je nužni mehanizam zaštite slobode sudaca koji osigurava neoivsno i učinkovito odlučivanje”, kazao je Šumanović.
Dodao je da da javnost ne bi imala ništa od toga da se pozovu novinari u prvoj fazi gdje se sučeljavaju stavovi. “To nije ništa, javnost nema ništa od toga, to je promašeno.”
“Narušava li se iznošenjem informacija iz izvida u javnost persumpcija nevinosti i pravo na pravično suđenje”, pitao je Malenica.
“Ovako kako ste intonirali pitanje, ne djeluje prihvatljivo, toliko najviše mogu reći”, kazao je Šumanović.
Dalija Orešković (DOSIP) pitala ga je o nalaženju Ivana Turudića s Josipom Pleslić ex. Rimac i Zdravkom Mamićem. “Je li primjereno da predsjednik jednog županijskog suda održava privatne kontakte s osobom koja je okrivljena i ima posptupak koji se na tom sudu vodi? Referiram se na Turudića koji je imao kontakte s Rimac i Mamićem.”
“Slučaj Turudića je prošao te testove, odluke nadležnih tijela, ja da sad to preispitujem, to bi značilo da imam uvid… Ova hipotetika, ne bih odgovarao na hipotetiku. Ja mogu reći kad ispred sebe imam činjenice. Turudić s ovim problemima s kojima ste rekli, koji su bili predočeni gdje su trebali biti, to je apsolviran slučaj”, ustvrdio je.
Sandra Benčić (Možemo!) upitala ga je o pravu na pobačaj s obzirom na njegovo izdvojeno mišljenje u slučaju iz 2017. kada je ustvrdio sljedeće: “Zaključno, mišljenja sam da embrij nije ‘neljudsko biće’, odnosno ‘nebiće’, nego ljudsko biće u određenoj fazi razvoja i da mu zato pripada temeljem inherentnog ljudskog dostojanstva pravo na život prema čl. 21. st. 1. Ustava u punom opsegu.”
“Svako ljudsko biće ima pravo na život. Nisam siguran da možete valjano argumentirati da pojam svakog ljudskog bića isključuje nerođeno biće”, poručio je Šumanović
Mario Jelušić
Mario Jelušić je sudac Ustavnog suda od 2008. i sad se natječe za treći mandat. Od 1996. do 1999. bio je vanjski član Odbora za zakonodavstvo i Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Hrvatskog sabora te član radne skupine za izradu Prijedloga Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske 1998. kao i radne skupine za izradu Okvirnog prijedloga načela i temeljnih instituta izbornog zakonodavstva RH 1999. Od 2001. do 2004. bio je lokalni ekspert na projektima Europske unije u Hrvatskoj (Podrška sudstvu u pravnim savjetima i vođenju postupaka te Reforma javne uprave).
Malenica ga je upita za komentar na izjave da Ustavni sud treba ukinuti te uvrede dužnosnika na račun ustavnih sudaca.
“To ne bih komentirao, takvi komentari, nazivi i kvalifikacije smatram da nisu primjereni, i tu bih postupio kako je Krleža napisao da preko toga treba prijeći s uzvišenom gospodskom superiornošću i ne osvrtati se na to”, kazao je Jelušić.
“Što se tiče ukidanja Ustavnog suda, to je teza koja se provlači više godina od određenih osoba, političara, koje možda nisu zadovoljni odlukama Ustavnog suda pa im je onda najlakše reći da Ustavni sud nije potreban”, naveo je, dodajući da nemaju sve države Ustavni sud, ali da većina suvremenih u Europi i svijetu imaju.
Osvrnuo se i na činjenicu da treći put želi biti ustavni sudac. “Ustavno pravo je moja struka. Dva mandata sam bio u Ustavnom sudu i imam veliko iskustvo. Postoje države koje to ne ograničavaju po broju mandata, već ograničenje temelje na dobi sudaca Ustavnog suda. Takva je Austrija, u BiH, a nije postavljeno nikakvo ograničenje ni u SAD-u na Vrhovnom sudu. Ovaj posao volim, to je moja struka, to je nešto gdje nalazim i profesionalnu satisfakciju i doista sam posvećen tom poslu.”
Đujić se osvrnuo na zakon o izbornim jedinicama, s posebnim naglaskom na njegovu osmu jedinicu, navodeći da se korekcijama samo omgućilo HDZ-u da dobije jedan ekstra mandat. “Je li bila nužna ta intervencija?”
“Temeljni kriterij koji je zakonodavac slijedio je bio ujednačen broj birača u izbornoj jedinici. Nije to bila jedina korekcija, trebalo je to uskladiti s brojem birača u drugim izbornim jedinicama. Kad se gleda geografski, nije moguće slijediti apsolutno administartivno granice lokalne i regionalne samouprave već je potrebno raditi neke korekkcije, a temljna intencija je podjednak broj birača, a ne da se izdvajanjem nekog teritorija postiglo nešto drugo. Izborne jedinice i oblik nisu ključne u izbornom rezultatu političke stranke već raspoloženje birača. Neki od najvećih kritičara tih razgraničenja su istovremeno predlagali da Zagreb kao najveća aglomeracija predstavlja ne tri nego jednu izbornu jedinicu i da se tu ne bira 14 nego 20 zastupnika. Tu bi se zahvat u sam izborni sustav i raspored izbornih jedinica bitno promijenio, a mogu samo nagađati koji bi bio razlog – valjda zato što je u tom dijelu bio koncentriran najveći broj dio njihovih birača”, kazao je Jelušić.
“Meni je pri prosudbi bilo poštivanje zahtjeva da razlika u broju birača ne bude veća od +-5%”, dodao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!