U Haagu se u srijedu donosi važna presuda - optuženi su ključni Miloševićevi obavještajci Jovica Stanišić i Frenki Simatović. U ratovima u bivšoj Jugoslaviji sudjelovali su u udruženom zločinačkom pothvatu, čiji je cilj bio prisilno i trajno uklanjanje nesrba s velikih područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Škabrnja, takozvano područje SAO Krajine i SAO Baranje, Slavonije, Zapadnog Srijema, Srebrnice, brojne bosanskohercegovačke općine – zločini čiji je cilj bio prisilno i trajno ukloniti nesrbe s velikih područja Hrvatske i BiH. Sve to stavlja se na teret Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću. Poseban naglasak tijekom suđenja bio je i na Vukovaru.

“Četnici naoružani mačetama i lokalni pripadnici teritorijalne obrane slobodno su lutali naokolo, ubijli i pljačkali lokalno hrvatsko stanovništvo nakon višemjesečne opsade”, rekao je tužitelj Douglas Stringer.

Punih 18 godina nakon uhićenja suđenje nije gotovo. Na prvom suđenju koje je kasnije poništeno, obojica su oslobođeni krivice. U Hrvatskoj su očekivanja od novog suđenja velika.

“Očekivanja su maksimalna kazna, valja uzeti u obzir težinu počinjenih zločina na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, počevši od zločina u Škabrnji, preko županije karlovačke, područja Sisačko-moslavačke županije, strahoviti zločini, masovna pogubljenja, organiziranje i poticanje na počinjenje kaznenih dijela”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved.

Po optužnici, dvojac je osnivao, uvježbavao i financirao zloglasne jedinice poput Škorpiona, Arkanovaca, Martićeve milicije i Crvenih beretki, no ta pomoć koju su im pružali, prema prvoj oslobađajućoj presudi nije bila konkretno usmjerena na zločine, nego na podršku njihovim ratnim naporima. Svjedok vremena je i zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić. Kritičan je prema hrvaskim vlastima.

“Ja od te presude ne očekujem Bog zna što. Pa molim vas, pa Hrvatskoj uopće nije u interesu da oni se procesuiraju, da se osude. To je prešutno jer da im je u interesu, valjda bi se oštrije postavili prema Srbiji, ali oni to neće nikada”, komentirao je Miljanić.

Bivši visoki dužnosnici Službe državne sigurnosti Srbije uhićeni su 2003. Prvo suđenje trajalo je od 2009. do 2013. Žalbeno vijeće Haškog tribunala 2015. poništilo je oslobđadajuću presudu. U ponovljenom suđenju pred Mehanizmom ispitan je 51 svjedok. Tužiteljstvo je inzistiralo na dokazivanju njihovog cilja uspostavljanja nacionalno homogenog teritorija kojim bi dominirali Srbi.

“Taj cilj trebalo je postići nasilnim uklanjanjem nesrba i to najviše Hrvata i muslimana s tih teritorija na koje su Srbi polagali pravo i to putem jedne opsežne kampanje progona, ubojstava, deportacije i prisilnog premještanja”, istaknuo je Stringer.

Nameće se i pitanje može li se teret osude odnositi i na Srbiju jer su Stanišić i Simatović posljednji državni dužnosnici Srbije koji su optuženi pred međunaordnim sudovima.

“Dakle, ta povezanost Republike Srbije kroz ovo suđenje jednostavno ne postoji, a to su dužnosnici Republike Srbije koji su organizirali i rat u Hrvatskoj i rat u Bosni i Hercegovini. To su obavještajci, to su izravni izvršitelji, ljudi na koje se Slobadan Milošević izravno oslanjao”, smatra bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt

Stanišića i Simatovića tereti se za zločine od 1991. do 1995. Tužiteljstvo je za obojicu tražilo doživotnu kaznu zatvora. Novu presudu čekaju na slobodi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.