Ovo je već šesta izmjena zakonskih propisa kojima bi se trebalo bolje zaštititi žene i strože kažnjavati nasilje nad njima.
Nakon sastanka s predstavnicima Vlade RH udruge koje se bore pore protiv nasilja nad ženama izrazile su ovaj tjedan zadovoljstvo brojim novinama u domaćem zakonodavstvu čiji bi rezultat trebala biti bolja zaštita žena od nasilja.
“Pozitivno smo šokirane, Vlada je napravila kvalitetan posao na korist žena i djece”, izjavile su predstavnice udruga i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova nakon sastanka. Mijenjaju se Zakon o kaznenom postupku, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakon o sudovima i Obiteljski zakona. Uvode se strože kazne, specijalizacija sudaca, femicid kao zasebno kazneno djelo… No, ovo je već šesta izmjena propisa koji se tiču nasilja nad ženama, pa se postavlja pitanje je su li sveobuhvatnije izmjene mogle biti donijete ranije.
Sve je moglo biti drugačije?
Jesu li se neke žene mogle spasiti da su pravila protiv nasilnika bila oštrija? Je li moralo proći 20 godina od donošenja prvog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u ljeto 2003., pa da ženske udruge javno poruče da su zadovoljne najavljenim paketom izmjena? Dio naših sugovornika uvjeren je da je riječ isključivo o političkom oportunizmu vladajućih zbog kojeg nisu prihvaćali zahtjeve ženskih udruga.
“Bili smo svjesni problema i 2009. kada je Hrvatsku Europski sud za ljudska prava kaznio u slučaju Tomašić. Riječ je o slučaju obiteljskog nasilja u okolnici Varaždina nakon kojeg je počinitelj uhićen. Dobio je pet mjeseci zatvora i obvezno psihijatrijsko liječenje, a čim je izašao ustrijelio je svoju partnericu koju je ranije zlostavljao, još jednu osobu, te na kraju sebe.
Obitelj žrtve nije dobila nikakvu odštetu jer im nitko nije odgovorio na tužbu. Europski sud za ljudska prava nakon te tragedije utvrdio je da Hrvatska nije imala adekvatne mjere kojima bi ubojstvo ove žene bilo spriječeno.
Problemi samo u praksi?
“I ove najnovije zakonske izmjene donose se nakon što je uočeno da u praksi postoje problemi. No, kako još nismo vidjeli finalni prijedlog pričekat ćemo dok ne bude otvoreno javno savjetovanje o njima”, primjećuju iz udruge B.a.B.e. Dodaju da su i nakon ranijih izmjena problemi položaja žrtava i dalje postojali.
“Žrtve nasilja nakon prijave žive u neizvjesnosti. Dok ne uspiju srediti život prođe dosta vremena, a nasilnik u međuvremenu već izađe na slobodu. Žene se ne obavještava je li počiniteljima produžen ili ukinut istražni zatvor ili mjere zabrane približavanja.
Što se čekalo 20 godina?
“Puno ranije se moglo sveobuhvatnije mijenjati zakone, jer smo problema bili svjesni još kada je 2003. donijet prvi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. Već tada smo primijetili probleme u praksi”, poručili su iz udruge B.a.B.e. na pitanje o tome je li moralo proći ovoliko puno vremena i je li se moralo dogoditi ovoliko nasilja nad ženama u Hrvatskoj da bi se postrožili zakoni.
I nakon odluke Europskog suda za ljudska prava koji je 2009. poručio da Hrvatska mora djelovati preventivo, da se mora provesti edukacija svih u sustavu, nije se dogodilo dovoljno, poručuju B.a.B.e.
Iz Zaklade Solidarna nakon ovotjednog sastanka u vladi poručili su: “Dugo se čekalo, ali se ipak dočekalo”.
Femicid postaje kazneno djelo
Solidarna je iskazala zadovoljstvo zbog iskoraka vidljivog u mjerama koje je predstavila Vlada na čelu s premijerom. Najavljene su značajne izmjene Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o sudovima i Obiteljskog zakona. Strože kazne, specijalizacija sudaca, uvođenje femicida kao zasebnog kaznenog djela, zabrana korištenja pseudoznanstvenog pojma “otuđenje od roditelja” koje je nanijelo puno zla ženama i djeci žrtvama i svjedocima nasilja, bitno će, nadaju se, utjecati na prevenciju rodno utemeljenog nasilja nad ženama.
“U cilju suzbijanja i prevencije, ukazujemo na nužnost razvoja programa kroz odgojno-obrazovni sustav.
Ostaje nadati se da će kvalitetne i nedvosmislene namjere Vlade da se u središte stave žrtve i njihova zaštita zaživjeti u praksi svih institucija čija je zakonska obaveza bavljenje problematikom rodnog nasilja nad ženama. Ovo jest korak naprijed, ali za vidjeti je hoće li javni sustav u implementaciji sada napraviti dva koraka unatrag, kako to nažalost često biva. Sada treba pažljivo pratiti i ocjenjivati uspješnost provedbe. Još je puno posla pred nama do trenutka kad ćemo moći reći kako je zaštita žena, djevojaka, djevojčica i sve djece učinkovita i cjelovita. Eppur si muove!, poručuju iz Zaklade Solidarna i podsjećaju kako godinama organizacije posvećene prevenciji i zaštiti žena od rodno utemeljenog nasilja zagovaraju upravo ove promjene.
Je li urodio pritisak izvana?
“Očito je bilo potrebno da netko “izvana”, u ovom slučaju GREVIO, dođe i kaže što se treba napraviti. Da se htjelo čuti i surađivati zajedno smo mogli puno tragedija spriječiti. Pozivamo Vladu i druga tijela javne vlasti da iz ovoga učimo i zajedno spriječimo buduće tragedije”, naveli su iz Zaklade Solidarna.
Neva Tölle iz Autonomne ženske kuće istaknula je nakon predstavljanja zakonskih izmjena kako je pozitivno šokirana te kako je Vlada napravila velik i kvalitetan posao na korist žena i djece. “Vlada je ovoga puta napravila jako veliki posao i veliki iskorak na bolje, na korist ženama i djeci koji žive u nasilnim odnosima i vezama”, rekla je, dodavši kako su očekivale znatno manji paket.
“Bilo je nekih naznaka da će se uvažiti ponešto od onog što tražimo, no da će biti ovako opsežno, ovako kvalitetno, to stvarno nismo očekivale”, dodala je Tolle.
Ima primjedbu na mjeru zabrane približavanja od minimalno 50 metara udaljenosti, jer smatra da minimum mora biti 100 metara te će to zatražiti u postupku javnog savjetovanja.
Važnost političke volje
“Opseg i snažna politička poruka su nešto čemu se veselimo, što podržavamo i na što smo ponosne. Znamo koji su problemi na terenu i znamo da je od političke volje do provedbe ipak veliki put”, istaknula je Jelena Veljača iz inicijative SpasiMe.
Izrazila je nadu će se “spore institucije” pokrenuti jer je to ono što je važno žrtvama.
“Naravno da su simboličke i političke poruke važne kada govorimo o femicidu ili alimentacijskom fondu jer stavljaju Hrvatsku uz bok s nekim od najprogresivnijih zemalja Europske unije i svijeta, ali ono što je najvažnije žrtvama je ono što se stvarno događa u njihovim životima i na terenu”, poručila je. I SpasiMe će putem javnog savjetovanja komunicirati stvari koje bi se mogle još bolje riješiti kako bi se postigla bolja provedba.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!