Žestoko na N1 debati: Bosanac optužio Sokola i HDZ da su tjerali potplaćene policajce da tuku ljude

Hrvatska na izborima za Europski parlament 9. lipnja bira 12 zastupnica i zastupnika koji će idućih pet godina u Bruxellesu i Strasbourgu zastupati interese naših građana. N1 je uoči europskih izbora organizirao veliku debatu koju je uređivala i vodila Mila Moralić. U debati su sudjelovali Marko Vešligaj (SDP), Branka Lozo (DP), Božo Petrov (Most), Tomislav Sokol (HDZ) i Gordan Bosanac (Možemo!).

Rat u Ukrajini i sigurnost Europe

Na koji način Europska unija treba u idućem mandatu nastaviti pomagati Ukrajini u ratu s Rusijom? Je li moguć kraj rata pod uvjetima koje, čini se, nudi ruski predsjednik Vladimir Putin? 

Bosanac: Jasno je da se za sada tom ratu ne vidi kraj, tako jasno da je stotine tisuća ljudi tamo izgubilo živote, da mašinerija smrti tamo i dalje ima mjesta. Nema sumnje da Ukrajini i dalje treba nastavljati pomagati i vojno, ali i humanitarno. Ono što nas zanima je da vidimo na koji način se može početi razgovarati o pregovorima o završetku rata. Narativ da će samo iskrcavanje oružja u Ukrajinu završiti rat izgleda da za sada ne daje neke rezultate. Volio bih vidjeti da se Europska unija vrati svojim korijenima kada je bila pregovaračka unija te da s obje zaraćene strane ponudi neko rješenje. Nakon dvije godine rata došlo je vrijeme da vidimo kako zaustaviti rat i kroz pregovore, ali do tada pružati pomoć Ukrajini.

N1

Trebaju li europske zemlje slati svoje vojnike u Ukrajinu, ideja koju je u nekoj varijanti razmatrao francuski predsjednik Macron? Koji je stav Domovinskog pokreta?

Lozo: Stav Domovinskog pokreta po tom pitanju je negativan, da ne trebamo slati svoje vojnike u Ukrajinu, ne u formi nekakve zajedničke vojne sile Europske Unije. 22 zemlje članice su i tako članice NATO-a, pomoć Ukrajini je potrebna i stiže na svaki način. Neke zemlje su se individualno posebno istakle, ali ono što nama od početka ove agresije, sada je to već dvije godine i dva ili tri mjeseca, jako smeta je stav Europske unije o sankcijama Rusiji koje su se odvijale u toliko obroka. Te sankcije su deklarativno snažne, a u praksi vrlo blage, a nastavljanjem poslovnih odnosa s Rusijom i to je nešto što ćemo ustrajati da se nastavi daljnja politika.

N1

Kako vidite razvoj situacije u Ukrajini, trebaju li hrvatski vojnici tamo ići?

Petrov: Što se tiče Mosta, jasno je da je Rusija agresor i Ukrajini se na svaki način treba pomoći i humanitarno i u vidu naoružanja. U pogledu slanja hrvatskih vojnika na ukrajinski front, to neće ići. Mi smo članica NATO saveza i znamo da ćemo svi zajedno djelovati u trenutku kada neka članica NATO saveza bude napadnuta. To je i razlog zašto je Hrvatska u konačnici ušla u NATO savez, da ne bude sama kao što je bila sama 1990. Ali da bi radi nečijih karijernih političkih potreba i promaknuća mi slali hrvatske vojnike na ukrajinski front, ne, neka idu Macronovi ili lokalni hrvatski političari koji razmišljaju o tome, neka oni idu i neka se pokazuju kao dobrovoljci, hrvatski vojnici ne. Na svaki način treba pomoći Ukrajini sve dok Rusija u konačnici ne završi s agresijom.

N1

Hoće li Ukrajina trebati pristati na teritorijalne ustupke, ima li EU snage i do kada financirati obranu, i čijom sve vojskom?

Sokol: Prvo da jednu stvar razjasnim, nitko neće slati hrvatske vojnike u Ukrajinu i te informacije koje se šire u javnom prostoru odmah treba opovrgnuti. Drugo što se tiče Ukrajine mi smo u poziciji da Ukrajini treba i dalje pomagati, mi smo kao Hrvatska pokušali pomoći Ukrajini, ali znamo kako je onda najveći dio oporbe glasao u Saboru i da su pokazali da im oko cijele priče s Ukrajinom nije previše stalo. Kada govorimo o sigurnosti, to je isto jako važno, napomenuo bih da je izuzetno važno jačati vojsku, sada imamo najveće ulaganje u vojsku, praktički nakon Domovinskog rata, od kupnje Rafalea, Bradleyja, ulaže se i u protuzračnu obranu. To je politika HDZ-a, a sjetimo se kako je bilo za vrijeme SDP-a i da su poslali Migove na remontu te da su se vratili u gorem stanju nego što su bili. Jasno se vidi tko radi za nacionalne interese, a tko razmišlja o nekim drugim stvarima. Spomenuo bih i izgradnju LNG-a, koja je izuzetno važna za našu energetsku sigurnost, gdje je kada se donosio zakon o LNG-u, najveći dio oporbe glasao protiv. Vrlo je jasno da je HDZ taj koji brani nacionalne interese, koji razmišlja dugoročno, a nažalost ovi iz oporbe isključivo gledaju svoje kratkoročne politikantske ciljeve.

N1

Bosanac je replicirao Sokolu: Vidimo kako gospodin Sokol izbjegava odgovor o Ukrajini, on sve vraća tu doma. Dobio je uputu da mora pričati o avionima i vojsci, ali ga treba demantirati oko glasanja za Ukrajinu u Hrvatskom saboru. Upravo je HDZ bio taj koji je odbio naš prijedlog kompromisnog rješenje koje ja tada bilo na stolu, a to je da Ukrajini pomognemo kroz našu stručno-civilnu ekspertizu. Predložili smo pomoć u razminiravanju, istrazi za ratne zločine, borbi s PTSP-om, to su sve bili elementi koje smo mogli ugraditi, a HDZ je to odbio, da je digao ruke imali bi 101 glas u Saboru. Tu je odgovornost na HDZ-u.

Sokol je odgovorio na repliku Bosancu: Pokušaj Možemo je bio pokušaj da se razvodni cijela priča. Naravno da neki oblici ove civilne pomoći već postoje i jasno je da je njihov prijedlog bio samo način da se sabotira ono što je Vlada predložila. Jasno se pokazalo tko je na liniji zaštite Ukrajine, a tko razmišlja na drugi način. Nitko nije dobio nikakvu uputu, svi mi ovdje razmišljamo svojom glavom. Neke stvari jasno treba reći, kome je važna Hrvatska vojska i sigurnost Hrvatske, a tko je kao gospodin Bosanac recimo bio protiv ulaska Hrvatske u NATO, to dovoljno govori o tome koliko je Možemo stalo do hrvatske sigurnosti.

Je li osnivanje europske vojske po vama realna opcija?

Vešligaj: Što se tiče stava SDP-a o ratu u Ukrajini, osuđujemo agresiju Rusije, koja je započela zapravo još 2014. godine, a znamo da su se u tom periodu često SDP-u prebacivalo da je ministar vanjskih poslova čitao poeziju Sergeju Lavrovu, da se naša predsjednica družila intenzivno s Vladimirom Putinom. Naš stav oko agresije na Ukrajinu je jako jasan. Što se tiče stvaranje europske vojske, smatramo da treba jačati nacionalne vojske, to je nešto o čemu se u budućnosti možda može razmišljati. Trebamo jedan pravi, sigurnosni, obrambeni mehanizam na razini Europe, ali prvenstveno je potrebno jačati obrambene snage u nacionalnim državama. Kako će se situacija dalje razvijati? Ja se nadam da moramo ići prema nekom mirovnom rješenju i da će se naći rješenje u budućnosti.

N1

Sokol je replicirao Vešligaju: SDP opet pokušava prebaciti pažnju na neke efemerne stvari, kako je netko s nekim razgovarao, kako je netko nekoga pozdravio. A djela su ta da je SDP kada je trebao glasati o pomoći Ukrajini, nije glasao za to i to je jedino što je bitno. Ovaj pokušaj banalizacije svega neće proći. Mene više zanima zašto SDP kada je bio na vlasti skoro ništa nije ulagao u vojsku, zašto je zrakoplovstvo praktički došlo do kraja resursa? To je ono što HDZ sada rješava i HDZ će nastaviti ulagati u vojsku i dalje. Zašto nisu bili za Zakon o LNG-u? Molim da odgovori.

Vešligaj je odgovorio na pitanja Sokola: Vrlo kratki odgovor, što se tiče obuke ukrajinskih vojnika jasno je da je većina javnosti protiv toga, samo 16 posto građana je bilo za takvu odluku, a u krajnjoj liniji kompletnu oporbu ste proglasili proruskom i vaše koalicijske partnere koji danas sjede s vama u Vladi i kreiraju novu politiku Hrvatske. Oko vojske bi se moglo pričati, ali SDP se uvijek zalagao za nacionalne interese, jačanje Hrvatske vojske, ulaganje u Hrvatsku vojsku, ali financijska situacija je bila drugačija.

Petrov je replicirao Vešligaju: Ne smatramo, u Mostu, da se treba graditi neka zajednička vojska nego da to treba biti ovlast svake države članice, a ne na razini Europske unije. Zašto? Kada bi u ovom trenutku postojala ta zajednička vojska, onda bi Macron, a vjerojatno i Andrej Plenković, već poslali vojnike na ukrajinski front. Ta vojska ne bi djelovala u korist Hrvatske nego za nekakve druge globalne situacije, za nečije tuđe interese.

Vešligaj je odgovorio Petrovu: Ja sam jasno rekao da treba jačati obrambene snage u pojedinim nacionalnim državama, ali sam naglasio da trebamo razmišljati o obrambeno-sigurnosnom mehanizmu na razini Europe. Govorim o nekakvoj suradnji svih tih vojski nacionalnih država, trebamo plan oko toga.

Lozo je replicirala Vešligaju: DP je prozvan kao stranka koja u tom trenutku nije prihvatila prijedlog koji je bio na stolu. DP se zalaže za pomoć Ukrajini na različite načine, ali vojna pomoć bi se trebala organizirati na način na koji se veći i organizira, preko NATO udruženja i individualno kako koja zemlja sama o tome odluči.

Vešligaj je odgovorio Lozo: Većina te pomoći Ukrajini ne odnosi se na vojnu pomoć isključivo, imamo pomoć za razne ekonomske stvari tako da ne stoji da je to isključivo vojna pomoć, mislim da smo tu sličnoga stava.

Migracije

Na koji način Europska unija treba kontrolirati migracije?

Lozo: Pretpostavljam da se vaše pitanje odnosi na ilegalne migracije i tu je naš stav potpuno jasan. Hrvatska je u jednoj potpuno nezavidnoj situaciji zbog toga što predstavlja ne samo vanjsku, rubnu granicu Europske unije nego i Schengena i svoje vlastite granice koje mora štititi. Hrvatska je na udaru prilijeva iznimno velikog broja migranta, među nekoliko zemalja u Europi koje su na sličan način tome izložene. Politika EU-a, naročito novi pakt, ne ide u prilog takvim zemljama, ne ide u prilog Hrvatskoj. Mi s time nismo zadovoljni zato što se traži da zemlje u kojima se migranti prvi registriraju, imaju mogućnost da ovdje ostanu i da se integriraju, da im se pruži više u odnosu na to što Hrvatska prema svojim kapacitetima i broj migranata je u stanju.

Je li usvojeni model dobar, što znači za Hrvatsku, kako biste ga vi eventualno mijenjali?

Petrov: Pakt o migracijama koji su sklopili pučani s gospodinom Sokolom, a Domovinski pokret to podržava jer je s njima u Vladi, nije dobar za Hrvatsku. Po ovom paktu, migranti koji dođu na obalu Španjolske ili Italije ne samo oni migranti koji uđu putem šumskih prijelaza i granica u Hrvatsku, njih i ove iz Španjolske i Italije, Hrvatska treba po određenoj kvoti udomiti ili platiti po svakom čovjeku 20 tisuća eura. Ono za što se mi zalažemo je zajednički vrijednosni okvir koji će morati prigrliti svi oni koji dolaze, kršćansko porijeklo Europske unije. Tražimo jači angažman vojske na granicama i tražimo veća sredstva od Europske unije jer branimo i njihovu granicu, a ne samo hrvatsku granicu.

Lozo je replicirala Petrovu: Nije korektno da kolega Petrov utrpava Domovinskom pokretu odluke koje su se donijele prije nego što je Domovinski pokret postao dio aktualne vlasti, a pogotovo nije sudjelovao u europskim politikama s obzirom na to da nastupa na europskim izborima prvi put i to samostalno, a ne u koaliciji s HDZ-om.

Petrov je odgovorio na repliku Lozo: Vi ste s onima čije politike podržavate, to je vrlo jednostavno. Domovinski pokret podržava te politike i zajedno su na vlasti. Mi nastupamo na različitim listama je priča za javnost. Domovinski pokret se prije parlamentarnih izbora zalagao za vojsku na granicama, a danas od toga nema spomena, a to je pravo pitanje za ilegalne migracije u Hrvatskoj.

EPP dominantno vodi politiku Europske unije godinama pa i onu o migracijama, je li ovaj dogovor najbolje što se moglo?

Sokol: Nije idealan, ali je u ovom trenutku najbolje što se moglo dobiti. EU mora biti čvršća prema ilegalnim migracijama, one iluzije da mi možemo primiti svakoga tko dolazi iz države gdje se slabije živi u Europu, se pokazalo kao nešto što ne može proći. EU mora biti čvršća prema ilegalnim migracijama, treba se omogućiti mogućnost deportacije onih koji već jesu ilegalno u EU-u i mora se učiniti sve da se spriječe zlouporabe prava na azil. Pakt o azilu je tu da se spriječe zlouporabe i da onaj tko lažno traži azil neće imati pravo ući u EU-u nego će ga se procesuirati u posebnim centrima i ako se utvrdi da nema pravo na azil poslati natrag. Činjenica je da je ulazak u Schengen jako povezan s time, žao mi je da su nevladine udruge s Možemo sabotirale ulazak Hrvatske u Schengen lažno prijavljujući policiju, a ovi iz SDP-a se nisu baš pretrgli u obrani policije u Europskom parlamentu, nije ih bilo u dvorani kada se o tome raspravljalo.

Bosanac je replicirao Sokolu: Gospodin Sokol uporno ponavlja laži i opstrukcije o Schengenu. Jedini krivac za zakašnjeli ulazak u Schengen je HDZ i način na koji nije štitio hrvatsku granicu. Kolega Sokol je imao niz besramnih govora gdje je pokušao opravdavati to nezakonito ponašanje policije, čak je pokušavao opravdavati smrt djeteta na vanjskoj granici Republike Hrvatske. Ako ste spremni tako nisko ići da opravdavate svog velikog vođu, sve vam govori o tome.

Sokol je odgovorio Bosancu: Gospodin Bosanac laže i manipulira javnošću kao i uvijek, i to na jedan nizak način. Radi se o tome da su oni uporno pokušavali dokazati da Hrvatska krši prava ilegalnih migranata kako bi sabotirali ulazak Hrvatske u Schengen. Mi smo na svakoj plenearnoj sjednici, u ove dvije godine, imali raspravu o tome i mi iz HDZ-a smo jedini branili Hrvatsku. Vrlo je jasno o kakvim se motivima radi, a to što oni to sada pokušavaju okrenuti u drugom smjeru, to im neće proći.

Vešligaj je odgovorio Sokolu: Slušajući gospodina Sokola ne znam je li kandidat Europske pučke stranke ili Europske stranke konzervativaca. Prozvan je SDP, MUP po vodstvom ministra Ranka Ostojića je opremilo policiju i policija je danas spremna štiti granice protiv ilegalnih migracija.

Sokol je odgovorio Vešligaju: To nije istina. Vlada HDZ-a je povukla više od 200 milijuna eura za opremanje naših šest i pol tisuća graničnih policajaca. SDP-ovci prije toga nisu napravili ništa.

Petrov je replicirao Sokolu: Slušam o svađama tko je za što glasovao i tko je što govorio. Za vrijeme zadnjeg mandata HDZ-a, mi imamo više desetaka tisuća ljudi koji ilegalno prolaze kroz Hrvatsku, a da to sadašnja Vlada nije spriječila. Pozivali smo da na kritične točke izađe vojska u smjeru odvraćanja, ne bi dolazili i ne bi pucali na policiju bez obzira bili to krijumčari ili ilegalni migranti, da je tamo bila vojska. Nisu to napravili, a s druge strane glasali su za pakt koji će ovo nastaviti.

Sokol je odgovorio Petrovu: Hrvatska čini apsolutno sve kako bi zaštitila naše vanjske granice, naravno da se ne može spriječiti svakoga tko ilegalno prelazi. S obzirom na sve opstrukcije koje su dolazile uglavnom s ljevice, znamo koliko je to teško, novi pakt je tu da spriječi ilegalne migracije.

Je li Europa i gdje pogriješila s politikom migracija, što treba mijenjati?

Vešligaj: Imamo situaciju da se u Mediteranu tisuće ljudi već utopilo, tko može reći da je to normalna situacija i tko može reći da podupire te ljude koji ilegalno ulaze. Države ne mogu biti samostalne u tome i zato mislim da je pakt o migracijama korak prema naprijed. Moramo se dotaknuti teme legalnih migracija, Hrvatska u ovom trenutku treba te legalne migrante, ljude koje ovdje dolaze i koji plaćaju poreze, na sjeveru Hrvatske gospodarstvo ne bi moglo uopće funkcionirati da njih nemamo, ne bi nam mogao turizam na jadranskoj obali funkcionirati da nemamo te ljude. Moramo raditi na tome da njih integriramo u društvo, a ne sijati i stvarati atmosferu straha gdje će nam bilo tko druge boje kože ili vjeroispovijesti biti neprijatelj.

Pitanje integracije je ključno, postoji li dovoljno dobar EU model koji se može osmisliti pa onda i financirati?

Bosanac: Ono što je ključno za migracije je da je ovaj pakt, i to je veliki promašaj pučana, napravljen bez da su osigurani legalni i sigurni putevi. Rezultat toga će biti povećan broj ilegalnih migracija jer će ljudi kalkulirati i reći više mi se isplati ilegalno ući nego ići u sustav azila, doći će do povećanog broju krijumčarenja i to će biti rezultat pučana. HDZ je natjerao potplaćenu hrvatsku policiju da tuče ljude koji zbog siromaštva dolaze na naše granice, to je paradoks neupravljanja hrvatskom granicom.

Sokol je odgovorio Bosancu: Gospodine Bosanac zašto lažete? Ovo su teške riječi da je netko nekoga tjerao i da netko nekoga tuče, molim vas da suzdržite od takvih izjava jer su potpuno neistinite. Ako sam ja vas dobro shvatio vi biste riješili problem ilegalnih migranata tako da ih legalizirate, ne znam kako mislite da bi to funkcioniralo. Isto mislim da je EU zasnovana na temeljnim kršćanskim vrijednostima, a na kraju krajeva treba znati tko su ljudi koji dolaze u Europu, trebamo provjeriti njihov pravni status, a ti se ljudi trebaju uklapati u način života u EU-u, a ne kršiti temeljna ljudska prava žena, getoizacije, koji su suprotni svemu što Europa predstavlja.

Bosanac je odgovorio Sokolu: Postoje sudske presude koje tjeraju ovu zemlju da poštuje neke odluke i da se drže nekih odluka, koje ste vi, sramoteći našu zemlju, pokušavali osporavati pa su vam se kolege u Parlamentu smijali. Možda zato i niste tako visoko na ovoj listi. Što se tiče legalizacije, ponovit ću još jednom, ono što je potrebno uz nadzor postupka azila je omogućiti sigurne i legalne ulaske. To se počelo raditi u Hrvatskoj, ali na potpuno krivi način, da se strane radnike dovodi s brda i s dola, da se moć dala u ruke agencijama za dovođenje stranih radnika bez da se uveo sustav.

Politički odnosi nakon izbora

Dobijete li mandat s kime ćete u Europskom parlamentu i na koji način surađivati, na EU desnici je vrlo dinamično u posljednje vrijeme, gdje su vama crvene linije?

Petrov: Most će biti dio grupacije Europskih konzervativaca i Reformista. Budu li pučani takvi da za razliku od prije, za vrijeme svake kampanje pričaju o tradicionalnim demokršćanskim vrijednostima, a završe s ljevicom, s obzirom na jačanje desne scene očekujem da će ostati vjerni svojoj riječi. Onda ćemo imati u Parlamentu većinu desnog centra, a nakon toga se nadam da će u jednoj takvoj većini, inicijativa koju smo pokrenuli da Europsku uniju vratimo kršćanskim korijenima, konačno imamo zajednički okvir u kojem se mogu oni koje dolaze u Europsku uniju integrirati. Da zaštitimo naš način života i slobode od rodne ideologije, od ovakvih migracija, ovakvih zelenih politika. Crvena linija nam je Ursula von der Leyen jer za nju sigurno nećemo glasati.

Meloni da, Le Pen ne – to je nekako zadnja varijanta iz HDZ-a, je li tako? Koju bi koaliciju radije gledali?

Sokol: Što se tiče izbora, mislim da će ljevica tu svakako pasti, najviše će pasti zeleni jer su njihove štetne politike napravile goleme probleme EU-u, od ekstremističke politike koja je dovela do urušavanja europske industrije do promicanja ilegalnih migracija. Ako se meni netko od zelenih u Europskom parlamentu smije, ja to shvaćam isključivo kao kompliment. Što se tiče stvaranja većine, upravo zbog takvih ekstremističkih lijevih opcija i njihovih nametanja na silu, naravno da će zbog toga desnica jačati. Neprihvatljiva nam je koalicija s bilo kime tko je ekstremno desno, a isto tako i ekstremna ljevica, ono što je bliže centru je nešto o čemu se može razgovarati.

Bosanac je replicirao Sokolu: Gospodin Sokol otvara vrata radikalnoj desnici prema veliko koaliciji u Europskom parlamentu, to je jako važno da građani znaju u kojem smjeru će stvari ići. Ali neće imati priliku jer će se iznenaditi s brojem mandata zelenih i lijevih.

Sokol je odgovorio Bosancu: Građani će sigurno ekstremističkoj zelenoj ljevici pokazati palac dolje. Što se tiče broja mandata mislim da ih čeka potpuni debakl.

Petrov je replicirao Sokolu: Kada gospodin Sokol optužuje ljevicu da je dovela do zelenog plana, ekofašizma, uništavanja industrije, to su pučani digli ruke i izglasali taj zeleni plan i Zajedničku poljoprivrednu politiku. Slažem se s njim da ovakva zelena politika, koju oni predvode u Europskoj komisiji, je smrt za poljoprivredu i treba se promijeniti.

Kako objašnjavate porast krajnje desnice u Europi i s kojim posljedicama?

Vešligaj: Evidentan je već neko vrijeme, može se reći čak i desetljeće. Europska unija je zasnovana na nekim univerzalnim vrijednostima i mi moramo to štititi. Socijaldemokrati će uvijek biti na braniku tih vrijednosti i vjerujem da će to građani Europske unije i Hrvatske prepoznati i da će dati povjerenje ljevici.

Ako je krajnjoj desnici cilj razgradnja europskih institucija, kako će se pretopiti u moguće sporazume?

Bosanac: Naš zadatak je da se to ne dogodi i da ove stranke radikalne desnice ne dobiju prostora i da ne krenu s rastakanjem Europske unije.

Tko će se mijenjati pučani ili konzervativci? Ili može li u domaćoj varijanti, hoćete li vi više centru ili HDZ više udesno?

Lozo: Na razini Europske unije Domovinski pokret nastupa samostalno. Nije u redu da se svaka politika koja nije lijeva proziva ekstremnom desnicom.

Vladavina prava, ljudska prava i demokracija

Hoće li iduća Komisija nastaviti snažno podržavati rad europskog tužitelja, problemi se pojavljuju s financiranjem i budžetima? Je li neovisno tužiteljstvo u borbi protiv krađe europskog novca i dalje top EU prioritet?

Sokol: HDZ podržava rad Ureda europskog tužitelja, HDZ-ova Vlada je odlučila da oni budu nadležni u Hrvatskoj, to uopće nije sporno. Činjenica je da se ekstremna ljevica trudi imati monopol na vladavinu prava.

Treba li EPPO-u povećati sredstva i dati im svu samostalnost u istragama, kako riješiti pitanje nadležnosti u nekim situacijama kakve imamo i u Hrvatskoj?

Vešligaj: Da definitivno ima treba povećati sredstva jer sva istraživanja pokazuju da hrvatski građani više vjeruju europskim institucijama nego hrvatskim i to nešto govori o nama. Vladavina prava je nešto što je najvažnije.

Koji su najveći izazovi za vladavinu prava u Europskoj uniji? Gdje vi vidite najveće izazove i u kojim zemljama?

Bosanac: Sigurno da se izazovi pokazuju kroz ovu desnicu. Sjetimo se što je premijer Plenković radio kada su se istrage krenule ticati njegove ministrice kulture. Mi smo za to da se pojača financiranje vladavine prava.

Zemlje poput Mađarske, Poljske i Slovačke često su bile na dnevnom redu zbog kršenja ljudskih prava i načela vladavine prava. Ovlast koju EK ima je zamrzavanje sredstava. Kako bi vi riješili pitanje erozije demokracije u nekim državama članicama?

Lozo: Mi se zalažemo za rad EPPO-a u Hrvatskoj. Dokle god u svakoj od zemalja postoji unutarnji pristup rješavanja problema, mislim da se EU ne bi trebala petljati.

Vi govorite o reviziji Lisabonskog ugovora u kojem se teškom mukom došlo do nekih kompromisa – koliko je to realno?

Petrov: Europa počiva na kršćanskoj baštini i sve te slobode i prava koje mi danas spominjemo dolaze zbog toga i to je nešto što mi moramo očuvati.

Gospodarstvo, ekologija i socijalna država

Koje su ključne ideje Europskih socijalista za jačanje socijalne države i prava radnika?

Vešligaj: Srž su uvijek prava radnika. Profit ne smije biti na prvom mjestu, na prvom mjestu moraju biti ljudi, to je ono za što ćemo se boriti u Europskom parlamentu.

Zeleni plan i konkurentnost poljoprivrede, kako to pomiriti, traktori na ulicama Bruxellesa obilježili mandat?

Bosanac: Ti traktori su posljedica onoga što su radili pučani. Mi smo i dalje ozbiljno suočeni s klimatskim prijetnjama i Europa mora nastaviti sa Zelenim planom, ali neće se ponoviti greška da Zeleni plan ne prati socijalni plan.

Na koji način EU može ojačati konkurentnost u odnosu na Kinu, globalni jug, SAD koji je partner?

Lozo: Europa je sama sebe dovela u besmislenu situaciju što se tiče poljoprivredne proizvodnje namećući tako visoke zelene standarde koji nisu nužno loši, ali su financijski zahtjevni. Bez financijskih rotacija je nemoguće europskom i hrvatskom poljoprivredniku opstati u takvoj konkurenciji.

Je li Komisija radila dobar balans između zelene tranzicije i industrijske konkurentnosti i kako bi vi to pomirili?

Petrov: Pučani su sa gospodinom Sokolom donijeli toliko štetne zakone, proizvodimo manje, uvozimo više, uvozimo štetnije i plaćamo više.

Nije tajna da su unutar EPP-a dvije struje: Ursula Weber – kojoj vi dajete prednost?

Sokol: Nema takvih podjela, to su gluposti. Mi smo bili pravi korektiv da stvar ne ide u ekstreme.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare