Do 1. kolovoza u Hrvatskoj su bila zabilježena 1737 požara na otvorenom, odnosno 373 više nego u istom razdoblju prošle godine.
Ovoljetna sezona požara na Jadranu započela je sredinom lipnja kada je planuo veliki požar na području Segeta Gornjeg kod Trogira. Gorjelo je potom i iznad Hvara, na Srđu iznad Dubrovnika i na Braču. Potom je sredinom srpnja opet planulo kod Trogira, ovoga puta kod Segeta Donjeg, a utvrđeno je da je taj požar bio namjerno izazvan. Splitska policija tada je, nakon obavljenog očevida, identificirala piromana te objavila i snimku uhićenja muškarca koji je podmetnuo požar kod Trogira.
Krajem srpnja i početkom kolovoza uobičajeno već, iz godine u godinu, hara najviše požara i to onih najvećih koji gutaju sve pred sobom i s kojima vatrogasci danima vode borbu. Tako je bilo i sada. Gorjelo je kod Skradina i Tučepa, na Biokovu, kod Podgore, Šibenika, Zadra, na Visu, Pelješcu…
Kazne od 260 do 19.900 eura
Makarska policija tada je uhitila 65-godišnjeg pčelara osumnjičenog da je iz nehaja izazivao požar u Gornjim Tučepima kada je kraj košnice odbacio žar iz dimilice i zalio ga vodom, ali nedovoljno da ugasi. I zadarska policija je izvijestila o podizanju kaznene prijave protiv 72-godišnjaka osumnjičenog za namjerno izazivanje požara u Smokoviću pokraj Zadra 30. srpnja.
Obilazeći požarišta, ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić osvrnuo se na kazne za izazivanje požara rekvši da “moraju biti maksimalne, posebno za one koji to rade namjerno”. No, nije rekao kolike bi, po njemu, te maksimalne kazne trebale biti.
Važeće kazne propisane su Zakonom o zaštiti od požara. U članku 61. stoji da “novčanom kaznom u iznosu od 1.990 do 19.900 eura ili kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja izazove požar.” Za izazvanje požara iz nehaja novčane kazne su manje – od 260 do 1990 eura. Isti iznosi kazni vrijede i za pravne osobe, odnosno odgovorne osobe u njima.
Do 1. kolovoza 1737 požara
U MUP-u su, na naš upit, objasnili da kod namjerno izazvanog požara policija po službenoj dužnosti podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetniku ovisno o utvrđenoj kvalifikaciji kaznenog djela (oštećenje tuđe stvari ili dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom).
Do 1. kolovoza ove godine, kažu, u Hrvatskoj je ukupno bilo evidentirano 1737 požara na otvorenom prostoru, neovisno o uzroku, dok su u istom razdoblju lani evidentirana 1364 takva požara, što znači da je u istom razdoblju ove godine bilo 373 požara više nego lani.
Ove godine veći je i ukupan broj podnesenih optužnih prijedloga i podignutih kaznenih prijava za izazivanja požara.
Ogromna materijalna šteta
“Do 1. kolovoza ove godine policijski službenici su za počinjenje prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara podnijeli ukupno 71 optužni prijedlog te 21 kaznenu prijavu za kaznena djela vezana uz požare na otvorenom prostoru. Prošle godine, u istom periodu, policijski službenici su za počinjenje prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara podnijeli ukupno 33 optužna prijedloga te 34 kaznene prijave za kaznena djela vezana uz požare na otvorenom prostoru”.
Točnog podatka samo o materijalnoj šteti od požara nema jer su u MUP-ovim statistikama ti podaci objedinjeni s onima o tehnološkim eksplozijama. No, materijalna šteta izazvana i požarima i tehnološkim eksplozijama lani je bila čak 324 posto veća nego 2022. godine. Pretprošle godine iznosila je nešto više od 3 milijuna eura, a prošle godine čak 12,7 milijuna eura.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare