Fobija ili strah od gužve i javnih, otvorenih prostora jedna je vrsta anksioznog poremećaja koja se naziva agorafobija.

Osobe koje pate od ovog problema mogu osjećati visoku razinu anksioznosti i stresa kada se nalaze na lokacijama gdje se nalazi mnogo ljudi poput napućenih trgova ili trgovačkih centara. Agorafobi bi mogli izbjegavati ovakve prostore i ljude, ali i osjećati intenzivne simptome ako se nađu u njima neprijatnoj situaciji. Smatra se kako osobe koje pate od ove fobije u 40% slučajeva imaju intenzivne simptome.

Simptomi agorafobije mogu se pojaviti na različitim mjestima i u raznim situacijama, no najčešće se tu radi o javnom prijevozu poput tramvaja, autobusa ili vlakova, pothodnicima gdje je velik protok ljudi, pa čak i na otvorenim trgovima za vrijeme festivala ili slično.

Kako prepoznati agorafobiju?

S obzirom na to da je agorafobija vrsta fobije koja izaziva anksioznost, rješavanje problema ponekad nije baš lako, ali je moguće na njemu raditi. Osobe koje pate od agorafobije nemaju samo osjećaj neugode u ranije navedenim situacijama, već mogu osjećati konkretne i intenzivne simptome.

Ovo su jasni i česti simptomi agorafobije:

• strah od izlazaka među ljude te češće ostajanje kod kuće
• strah od otvorenih prostora poput parkinga, trgovačkih centara, mostova i slično
• strah od prostora na kojima se okuplja mnogo ljudi poput kazališta, javnog prijevoza ili liftova
• nemogućnost korištenja javnog prijevoza kada je u njemu mnogo ljudi
• osjećaj straha i panike
• simptomi panike poput znojenja, drhtavice, ubrzanog kucanja srca, mučnine, povišene tjelesne temperature
• osjećaj zakopanosti na mjestu ako se osoba nađe u neugodnoj situaciji
• pomisao na otvorene javne prostore također stvara osjećaj neugode, straha i panika

Uzrok agorafobije

U vrijeme pandemije koronavirusa, kada je sve rašireniji i strah od prostora s mnogo ljudi zbog širenja virusa, agorafobi još teže podnose. Iako, kao i kod drugih fobija, nije potpuno jasno što je uzrokuje, jasan strah od virusa, bolesti, čak i smrti može imati utjecaj na nastajanje agorafobije.

Uzrok se može nalaziti u genetici, temperamentu, društvenom okruženju ili djetinjstvu, to jest, proživljenoj traumi.

Agorafobija u najvećem broju slučajeva počinje u ranom djetinjstvu, no može se početi pojavljivati i tek u tinejdžerskim godinama ili ranim 30-ima. Zabilježeni su i slučajevi pojavljivanja agorafobije u zrelim godinama. Češće se pojavljuje kod žena nego kod muškaraca te se smatra da je razlog za to češće proživljavanje trauma u javnom prostoru od strane žena nego od muškaraca.

Iako stručnjaci nisu razlučili koji je točan uzrok agorafobije, postoje indikatori koji ukazuju da je pojavljivanje više moguće. Tako veću šansu za razvijanje agorafobije imaju osobe koje već pate od anksioznog poremećaja ili druge fobije, osobe koje su u životu doživjele traumu u javnom prostoru poput zlostavljanja ili ostavljanja, osobe koje su imale traumatsku situaciju da su se izgubile te one koje u krvnom srodstvu imaju osobu koja pati od agorafobije.

Liječenje agorafobije

Ukoliko osoba sumnja na to da njen strah od javnih i napućenih prostora nije samo uobičajeni strah, nego fobija, vrlo je važno obratiti se liječniku. Neliječena agorafobija može izazvati psihološke komplikacije i razvijanje težih bolesti poput panike i depresije, ali i dovesti do neprimjerenih ponašanja poput alkoholizma ili korištenja droga i opojnih sredstava.

Agorafobija osobe koje od nje pate limitira u svakodnevnim ponašanjima jer onemogućava izlazak iz kuće, druženje s većim brojem ljudi, ali i provođenje vremena na otvorenom. Osoba bi zbog tog straha mogla češće ostajati sama kod kuće, izgubiti doticaj s vanjskim svijetom, ali i teže stjecati prijateljstva. Sve to može dovesti do osjećaja samoće, tuge, a ako se ne liječi – do depresije.

Liječenje fobije je moguće, no uz pravovremeno reagiranje. Ono se vrši terapijama i uglavnom teče malim koracima. Za pravilno liječenje agorafobije nužna je i dobra dijagnoza. Liječnik će vas prilikom pregleda ispitivati o vašim navikama i ponašanjima, a kako bi se fobija tako i tretirala, postoje smjernice koje osoba treba pratiti.

To je osjećaj anksioznosti i panike kod:

• korištenja javnog prijevoza
• provođenja vremena na otvorenom prostoru s mnogo ljudi
• provođenja vremena u zatvorenim prostorima s mnogo ljudi (čak i automobilu)
• provođenja vremena u gužvi
• odlaska od kuće sami

Ako paniku izaziva i samo razmišljanje o ranije navedenim situacijama, obavezno se obratite liječniku. Liječnik će vam, nakon dijagnoze i pregleda, odrediti potrebnu terapiju koja može uključivati razgovore sa psihologom, fokus terapije, kognitivno-bihevioralnu terapiju i suočavanje s problemom. Vrsta terapije ovisit će o intenzitetu problema i mnogim drugim faktorima.

Samopomoć kod fobija ponekad nije dobra ideja jer nespremno suočavanje s uzrokom fobije može izazvati kontraefekt i tako stvoriti pojačane simptome. Na liječenje utjecaj mogu imati i određeni lijekovi koji smanjuju osjećaj panike i anksioznosti, ali i promjena životnih navika poput prakticiranja meditacije, dugih šetnji, pronalazak hobija i slično.

Sve ovo, uz volju da se agorafobija riješi, može pomoći oboljelima da žive normalan život i poprave kvalitetu vlastitog života.