Riža je stoljećima jedna od žitarica koje se najviše proizvode i konzumiraju diljem svijeta, i to s dobrim razlogom.
Riža sadrži vlakna, ugljikohidrate, vitamine, minerale, pa čak i nešto proteina i zdravih masnoća. To je svestrana žitarica koja se pojavljuje posvuda i može se koristiti u gotovo svakom jelu. Postoje različite vrste riže na temelju razlika kao što su veličina zrna, aroma, obrada i boja, piše portal Eat This, Not That.
Četiri najpoznatije vrste riže su – bijela, smeđa, crna i crvena, a one se razlikuju na temelju boje i doprinosa koje mogu ili ne moraju dati našoj prehrani.
Bijela riža
Najčešća od svih sorti riže, bijela riža je sveprisutna na brojnim mjestima u trgovinama, često je ključni sastojak paketa obroka i pojavljuje se na jelovnicima mnogih popularnih restorana. To je pristupačna hrana koja upija okus i dobro se slaže s nizom jela, od curryja do sushija. Bijela riža je obogaćena riža koja obično sadrži dodano željezo, tiamin (vitamin B1), niacin (vitamin B3) i folnu kiselinu.
VEZANA VIJEST
Smeđa riža
Smeđa riža jedna je od najpriznatijih cjelovitih žitarica, uz neke svoje rođake poput zobi, cjelovite pšenice i kvinoje, budući da sadrži sva tri važna dijela zrna: mekinje, endosperm i klice. Međutim, zanimljivo je da smeđa riža ima samo oko 1,5 grama više vlakana u prosjeku po ¼ šalice u usporedbi s bijelom rižom, stoga nema isti učinak vlakana kao ostale cjelovite žitarice na tržištu u odnosu na druge vrste riže. Iako bi dodatni gram vlakana, koji su uglavnom netopivi, mogao biti koristan za zdravlje probavnog sustava djelujući kao blagi laksativ, razlika nije tako upečatljiva kao, recimo, zaslađene rafinirane žitarice naspram žitarica s mekinjama.
Crna riža
Crna riža, također poznata kao ljubičasta, zabranjena ili carska riža, već je godinama popularna među istočnjačkim kulturama, ali sporije dolazi na zapadnu stranu globusa. Crna riža izgleda crno kada je suha, ali kada se skuha, poprima ljubičastiju nijansu.
Ova je riža proučavana zbog svoje koncentracije antocijana, flavonoidnog pigmenta, koji se može povezati s kardiovaskularnim bolestima, rakom i zaštitom od neurodegenerativnih bolesti. Crna riža sadrži više vlakana i proteina u usporedbi sa smeđom rižom, oko pet grama proteina i tri grama vlakana po ¼ šalice. U crnoj riži najbolje je uživati u kašama, rižinim salatama ili u varijanti pržene riže.
Crvena riža
Crvena riža je žitarica tamnocrvene/boje meda s blago pikantnim i orašastim okusom te teksturom za žvakanje. Neka postojeća istraživanja istraživala su pozitivne inhibitorne učinke crvene riže na leukemiju, stanice raka vrata maternice i želuca zbog sadržaja proantocijanidina.
Crvena riža također može pokazivati antidijabetičke učinke kao što je proučavano u radu iz 2016. iz Journal of Agricultural and Food Chemistry. Studija je otkrila povećanje bazalnog unosa glukoze od 2,3 do 2,7 puta (važno za pravilnu regulaciju šećera u krvi) izlaganjem ekstraktima mekinja crvene riže. Analize raznih vrsta riže također pokazuju da crvena riža ima više tokotrienola, oblika vitamina E, koji je povezan s neuroprotekcijom, djelovanjem protiv raka i svojstvima snižavanja kolesterola. Crvena riža izvrsno funkcionira u salatama i juhama.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!