Ako sumnjate da netko oko vas ima srčani zastoj, postoji nekoliko jednostavnih koraka koje možete poduzeti odmah, a koji mogu učiniti razliku između života i smrti.
U SAD-u, između 70 i 90 posto ljudi, koji dožive srčani zastoj, umru prije nego što stignu do bolnice jer ljudi oko njih ne znaju kako im pomoći.
Kako izgleda srčani zastoj?
Srčani zastoj je stanje u kojem osobi srce naglo prestane kucati.
“Najčešći ritam koji vidite je nešto što zovemo ventrikularna fibrilacija, što znači da vaše srce, slikovito rečeno, izgleda kao vreća crva – kuca kaotično i ne može više efikasno pumpati krv”, kaže dr. Christine Albert, direktorica odsjeka za kardiologiju na Smidt institutu za srce u Los Angelesu.
“Osoba će se srušiti jer joj više ne radi mozak, a imate tek nekoliko minuta da srčani ritam pokušate vratiti u normalu”, dodaje.
Znakovi upozorenja uključuju nedostatak daha, jako lupanje srca, slabost i neugodan osjećaj u prsima. No često srčani zastoj dolazi bez ikakvih upozorenja.
Netko tko ima srčani zastoj, neće imati puls i neće reagirati na zvukove ili dodire. Prestat će disati ili će proizvoditi zvukove kao da hvataju zrak, no to nije pravo disanje već tek refleks koji se događa jer mozak ne dobiva dovoljno kisika.
Što uzrokuje srčani zastoj?
Srčani zastoj može biti uzrokovan nepravilnim srčanim ritmom koji još nazivamo aritmija. Može ga izazvati i zatajenje srca, kao i zadebljanje srčanog mišića, što nazivamo kardiomiopatija.
Srčani zastoj može doći nakon srčanog udara – stanja u kojem nešto blokira srce i tako onemogućava dostatan dotok krvi. Mišić počinje odumirati, no za razliku od srčanog zastoja, nastavit će kucati.
Također do srčanog zastoja može doći zbog elektrošoka, utapanja, gušenja, respiratornih poteškoća ili traume. I jak udarac u prsa srce može izbaciti iz ritma.
Što učiniti?
Ako vidite nekog tko ima simptome srčanog zastoja, bez odlaganja pozovite hitnu pomoć. Profesionalna pomoć mora doći što je prije moguće. Kada srce ne može pumpati krv u mozak i pluća, osoba može pretrpjeti teško oštećenje mozga ili čak i umrijeti, u roku od tek nekoliko minuta.
Ako niste sami, podijelite dužnosti. Jedna osoba neka pozove 194, a druga neka traži automatski vanjski defibrilator (AVD).
Ti lagani uređaji mogu srce šokirati natrag u regularni ritam, a često se nalaze na javnim mjestima kao što su zračne luke, uredi ili škole. Ti uređaji možda izgledaju zastrašujuće komplicirano, no osmišljeni su tako da ih može koristiti svatko, čak i ako nemate nikakvu obuku.
Kada ga uključite, uređaj vam daje detaljne upute o tome kako ga koristiti.
Počnite s umjetnim disanjem
Odmah nakon što ste upotrijebili AVD – a ako nemate pristup uređaju, onda odmah – počnite s umjetnim disanjem.
“Kada dajete umjetno disanje, vi se ponašate kao vanjsko srce,” kaže dr. Comilla Sasson, liječnica hitne medicine i podpredsjednica za znanost i inovacije za hitnu kardiovaskularnu njegu pri Američkoj udruzi za srce.
Umjetno disanje vas može izmoriti, dodaje, i možete nekom drugom predati tu dužnost kada se umorite.
Ruke stavite nasred prsa pacijenta i snažno pritišćite u ritmu od 100 do 120 pulseva u minuti. Dobar trik je da si pjevušite neku pjesmu koja ima taj ritam, na primjer “Stayin’ Alive od Bee Geesa”,” Can’t Stop the Feeling” Justina Timberlakea ili “Just Dance” Lady Gage.
Ravni laktovi daju vam više stabilnosti dok pritišćete. Ako umjetno disanje dajete djetetu, koristite samo jednu ruku, piše CNN.
“Neki me pitaju što ako ozlijede osobu ili joj slome rebro dok daju umjetno disanje. Gledajte, ta osoba je doslovno mrtva, a ako bude imala sreće i probudi se jer ste joj vi dali umjetno disanje, bit će sretni što ste im spasili život. Malo je ljudi kojima se umjetnim disanjem slome rebra,” objašnjava Sasson.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
