Mladi luk je iznimno bogat hranjivim tvarima. Nerijetko se koristi kod prehrane za mršavljenje zbog niske razine kalorija i visoke razine vlakana. Obiluje vitaminima i odličan je za podizanje imuniteta, ali i kod rješavanja nekih tegoba u organizmu.
Ukusan i sočan, mladi luk čest je dodatak salatama u proljetno doba. Stiže iz iste porodice kao češnjak, luk, vlasac i poriluk te se nerijetko naziva vjesnikom proljeća. Razlikuje se po tome što nema pravu zadebljalu lukovice već formira, takozvanu, lažnu lukovicu. Jednogodišnja je biljka, odnosno, najčešće se proizvodi za jednokratnu berbu jer se od mladog luka jede svaki dio biljke, uključujući i lučicu.
Nezaobilazna je biljka za Uskrs kada se jede svjež uz malo soli i hren. Mladi luk ima specifičan miris i okus te nije oštar i ljut kao običan luk, ali također obiluje vitaminima, antioksidansima i važnim mineralima.
Hranjivost mladog luka
Mladi luk je iznimno bogat hranjivim tvarima. Nerijetko se koristi kod prehrane za mršavljenje zbog niske razine kalorija i visoke razine vlakana. Obiluje vitaminima i odličan je za podizanje imuniteta, ali i kod rješavanja nekih tegoba u organizmu.
Ovo su neke od hranjivih tvari i vitamina u mladom luku:
– vitamini A, C i K
– vitamini E i B grupe, uključujući vitamin B9 ili folnu kiselinu koja se posebno preporučuje trudnicama
– kalij, kalcij i natrij
– željezo, magnezij i fosfor
– selen, mangan
– jaki polifenol kvercetin
Navedeni vitamini u mladom luku nalaze se u listovima i lukovici pa se tako preporučuje konzumirati cijelu biljku.
Zašto je dobro jesti mladi luk?
Najviše se hranjivih tvari može dobiti ako se jede sirov u salatama, no moguće je i termalno ga obraditi da i dalje sadrži nešto vitamina i hranjivih tvari. Odlično odgovara uz meso i mliječne proizvode poput zrnatog sira. Kod termičke obrade, a za dobivanje što više hranjivih tvari mladog luka, najbolje bi bilo lagano ga obraditi kuhanjem na pari. Prženje i pečenje će dosta uništiti hranjiva svojstva, ali i okus mladog luka.
U nastavku donosimo nekoliko dobrobiti i odgovora zašto je dobro jesti mladi luk.
1. Odličan za jačanje imuniteta
S obzirom na razinu vitamina koje sadrži, mladi luk odličan je dodatak jelima u sezoni prehlada i viroza. Posebno su za to zaslužni vitamini A i C koji pomažu u borbi protiv upala i infekcija u organizmu. Uz to sadrži kvercetin, flavonoid koji djeluje kao antioksidans i izbacuje iz tijela slobodne radikale. Ovo znači da pomaže u čišćenju organizma od štetnih tvari, pa tako ojačava imunitet i smanjuje umor.
2. Smanjuje upale
Mladi luk jedna je od “ljutih” biljki koja pomaže u smanjivanju upala i infekcija. Osim što pomaže radu imuniteta, pomaže kod prehlada jer ima antibakterijska svojstva. Kod upala se obično koristi za brže izbacivanje upalne sluzi u grlu i sinusima. Ako mladi luk konzumirate uz češnjak i đumbir, dobit ćete pravu vitaminsku bombu protiv upala.
3. Čuva zdravlje srca
Za zdravlje srca su bitni antioksidansi koji štite stanice od slobodnih radikala, oštećenja i uništavanja. Mladi luk, koji obiluje antioksidansima, odličan je saveznik kod poboljšavanja zdravlja srca. Uz to sadrži vitamin C te je poznati sastojak za spuštanje krvnog tlaka i lošeg kolesterola. Poznat je i kao namirnica koja povećava razinu dobrog kolesterola.
Mladi luk ima sposobnost poboljšavanja cirkulacije, sprječavanja nastanka krvnih ugrušaka i tromboze. Sumporni spojevi u mladom luku pomažu u smanjenju rizika od nastanka raka. Sve to je važno za dobro zdravlje srca i kardiovaskularnog sistema.
4. Poboljšava gustoću kostiju
Mladi luk sadrži vitamin C i vitamin K, a oba su vrlo važna za dobro zdravlje kostiju. Vitamin C pomaže sintezi kolagena, važnog vezivnog tkiva koje s godinama propada i koje se sve teže i manje sintetizira u organizmu. Kolagen daje čvrstoću i stabilnost zglobovima i kostima, a sa smanjenim sintetiziranjem može doći do bolova u koljenima, degenerativnih promjena i drugih znakova starenja. U zdravlju kostiju pomaže i sastojak mladog luka – kvercetin koji je poznat po svojim protuupalnim svojstvima kod artritisa.
5. Dobar kod mršavljenja
Mladi luk čest je sastojak na jelovniku za gubljenje kilograma. Osim što ne sadrži mnogo kalorija, tek oko 30 na jednu lučicu, bogat je vlaknima koja poboljšavaju probavu i ubrzavaju metaboličke procese. Oko 100 grama mladog luka sadrži 2,6 grama vlakana. Mladi luk ubrzava izbacivanje štetnih tvari i pomaže kod čestih proljeva.
Kako saditi mladi luk?
Ako ne želite kupovati mladi luk, a imate barem malo vrta ili prostora na balkonu, možete sami naučiti kako saditi mladi luk. Može se saditi iz sjemena, klica ili iz lučice i nije mu potrebno previše prostora da bi uspio.
Lučice mladog luka
Mladi luk najbolje uspijeva iz lučice i tako se može proizvesti već u mjesec dana. Vade se iz zemlje u lipnju i vrlo brzo vađenja počinju tjerati klince. Iste te lučice se naknadno mogu skladištiti i koristiti za kasniju sadnju kroz cijelu godinu. Na našem području se lučice sade na jesen jer dobro podnose hladnoću, a od zime im ne stradaju klice. Za dobivanje proljetnog mladog luka treba ih saditi u kolovozu ili rujnu, svakako prije prvog mraza.
Lučice se nakon vađenja trebaju čuvati na temperaturi od 2 do 4°C uz relativnu vlagu zraka od oko 60%. Ako se ostave na sobnoj temperaturi mogu se brzo ponovno koristiti za sadnju mladog luka. Sadnja mladog luka može biti i iz sjemena, no u tom slučaju se treba paziti na pojavu korova koji ponekad niču prije sjemena pa tako onemogućavaju rast mladog luka.
Temperatura, vlaga i gnojivo
Najviše mu odgovaraju neutralna ili slabo kisela tla i srednje temperature zraka do 22°C. Za dobre rezultate bit će dovoljno dodati samo osnovno gnojivo, a uspjet će i bez gnojidbe. Ako mu ogrćete zemlju potaknut ćete rast i poboljšati čvrstoću pa tako možete dobiti deblju i dulju lukovicu. Za dobar urod mladog luka potrebno je održavati zemlju vlažnom i zalijevati ga svakog dana. Bez dovoljno vode neće rasti.
Štetnici i bolesti
Kao i kod svake biljke, i mladi luk ima svoje štetnike koji ga posebno vole. Na našem području najčešći štetnici su lukova muha i lukov moljac. Lukova muha slična je kućnoj, a posebnu štetu nanosi ostavljajući ličinke u mladom luku koje se hrane sadržajem. Ako biljka počne venuti, žute joj listovi, a središnji list se suši, vjerojatno je da se pojavila lukova muha.
Od bolesti se može pojaviti siva plijesan, bijela trulež, pjegavost lišća, plamenjača i hrđa. Za plamenjaču i hrđu su pogodni uvjeti viši od 12°C. Bolest na mladom luku prepoznaje se lomljenjem listova koji postaju sve svjetlije boje, a kasnije postaju sivkasti i suhi. Kad se pojavi hrđa, listovi dobiju tamnosmeđe mrlje i naposljetku se suše.
Zaštita je moguća pesticidima, fungicidima, pridržavanjem pravila o plodoredu, pokrivanjem nasada folijom te dodavanje prirodnih ekoloških preparata protiv štetnika.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!