Gošća Pressinga s Ilijom Jandrićem bila je redovita profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i ovogodišnja dobitnica Nagrade Grada Zagreba dr. Nataša Jokić – Begić.
A propos nedavnog samozapaljenja na Markovom trgu, Jokić – Begić je istaknula kako je iza svakog suicida ljudska patnja, koja se ni pod koju cijenu ne smije veličati ili propagirati, a medije je pozvala da ne dijele snimke načina na koji su ljudi to učinili.
“Treba stigmatizirati takav način rješavanja problema”, dodala je.
Kada potražiti stručnu pomoć?
“Stanja tuge, tjeskobe, stresa i ljutne su normalna stanja i od njih ne treba bježati. Oni su naši putokazi i priroda je ugradila u nas takva stanja kako bi nas odmicala od nečeg što nam je neugodno”, kazala je, a zatim dodala: “Zapadno društvo daje sreću kao jedini imperativ, a onda se ljudi zabrinu kad se osjete nesretno i pitaju se je li to znak da trebaju potražiti pomoć.”
Preporuča da ukoliko neko stanje traje dulje od dva tjedna i ako u ta dva tjedna postajete disfunkcionalni, vrijeme je da potražite pomoć u svom okruženju.
“Nakon toga, ako ni to ne pomogne, potražite pomoć kod stručnjaka”, ističe Jokić – Begić.
No, mnogi u Hrvatskoj odbijaju pomoć…
“Voditi brigu o psihičkom zdravlju i imati takve tegobe je jednako kao imati i tjelesnih tegoba. Nije nikakva sramota pričati o visokom tlaku, ali pričati o tjeskobi i depresiji se doživljava kao karakterna slabost”, kazala je.
“Među mladim ljudima je sve više psihičkih smetnji”
“Među mlađim ljudima je sve više psihičkih smetnji”, naglasila je, a zatim objasnila pojedine faktore koji utječu na ovaj porast: “Značajan utjecaj ima digitalizacija. Kada smo mi odrastali, svijet je bio siromašno mjesto, ali s idejom da je budućnost svjetla ili barem predvidljiva, a isto tako i s idejom da su drugi ljudi relativno dobra bića.
Tri su osnovna temelja, a to su kako ja vidim sebe, kako vidim druge ljude i svijet oko sebe. Treće je ono kako vidim budućnost. Ta tri temelja bi trebala biti pozitivna. Odimo u 2024. Kakav je svijet? Stvarno opasno mjesto. Doživljaj je užasne opasnosti.”
“Budućnost se ne doživljava kao nešto pozitivno nego kao pitanje ima li je. A kakav sam ja? Imate 10 godina i preko Instagrama se uspoređujete s cijelim svijetom i nikad niste dovoljno dobri. Današnji mladi sebi nikad nisu dovoljno dobri. Na razini cijelog zapadnog svijeta, nama je kao psiholozima kao u formuli jasno da će se povećavati anksiozne i depresivne smetnje”, dodala je.
Stigmatiziraju se i lijekovi
“Depresija je s biokemijske strane disbalans nekih biokemijskih parametara”, kaže Jokić – Begić, ali naglašava da je i njih moguće vratiti na prirodan način.
Međutim, ukoliko je stanje previše ozbiljno i taj disbalans nije moguće vratiti na prirodan način, preporuča lijekove: “Potrebno je micati stigmu i s lijekova.”
“Lijekovi su tu da pomognu, ali ne treba ni imati happy pills. Moramo maknuti ideju da moramo biti stalno sretni”, smatra profesorica.
Države primjeri
Kao dobar primjer je istaknula zemlje Skandinavije: “Evo kako se oni brinu o ljudima koji su preboljeli onkološku bolest, za koje se podrazumijeva da će imati psihičke tegobe nakon toga: plate im sedam dana retreata. Odlaze negdje i posvećuju se sebi i svojoj psihi, zajedno sa svim sličnim ljudima. Prepoznali su da je psihički dio jednak dio zdravlja kao i fizički.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!