Psorijatični artritis je oblik artritisa koji se javlja kod osoba koje imaju psorijazu kože i noktiju.

Riječ je o bolesti sličnoj reumatoidnom artritisu, no kod ove bolesti nisu pozitivna karakteristična protutijela za reumatoidni artritis. Ovo je kronična upalna reumatska bolest. Pojava artritisa može prethoditi pojavi psorijaze, no nije svaki artritis u psorijazi psorijatični artritis. Prognoza kod psorijatičnog artritisa je obično bolja nego kod reumatoidnog, jer psorijatični zahvaća samo nekoliko zglobova iako i oni mogu biti ozbiljno oštećeni.

Psorijatični artritis zahvaća oko 0,2 – 0,4 % ukupne svjetske populacije. Osobe oboljele od psorijaze ne moraju razviti artritis, no pretpostavka je da u Hrvatskoj oko 15% oboljelih od psorijaze ima i pridruženi artritis.

Što je psorijatični artritis?

Osobe koje imaju kožnu bolest psorijazu obično kao simptome imaju crveni, ljuskavi osip te zadebljane nokte pune rupica. Psorijaza može prethoditi ili slijediti upalu zglobova. Artritis najčešće zahvaća zglobove prstiju i ruke, a može zahvatiti kuk i kralješnicu. Zbog toga se ubraja u skupinu seronegativnih spondiloartritisa. Zahvatiti može i druge zglobove.

Kada osoba ima kombinaciju, točnije, psorijatični artritis, dolazi do upale i otečenosti zglobova, pa čak i deformacije ako se radi o kroničnoj upali. Promjene na koži i zglobovima kod psorijatičnog artritisa se ne moraju pojavljivati istovremeno, ali mogu se pojaviti i nestati istodobno.

Najčešće se javlja između 30. i 50. godine života, ali može se pojaviti u bilo kojoj dobi te kod oba spola.

Simptomi psorijatičnog artritisa

Klinička slika psorijatičnog artritisa obično nastaje postupno, odnosno artritis nastaje postupno, a obično se prvo pojavljuju kožni simptomi. Tek kod 15% bolesnika se prvo pojavljuje artritis. Podaci pokazuju da prosječno vrijeme od nastupanja simptoma artritisa do početka psorijaze je oko 10 godina, no mogu nastupiti ranije i mnogo kasnije.

Simptomi artritisa su u početku nespecifični poput boli u mišićima, zakočenosti nakon spavanja te poremećen san. S vremenom dolazi do perifernog poliartritisa, odnosno upale nekoliko zglobova i promjena na noktima. Ova upala je najčešće asimetričnog rasporeda što znači da nisu zahvaćeni isti zglobovi na lijevoj i desnoj strani tijela.

Simptomi su bolno zadebljanje te osjećaj topline na koži kod zglobova. Upala na mjestu hvatišta tetiva je važno kliničko obilježje bolesti koje se najčešće pojavljuje na hvatištu Ahilove tetive te drugim dijelovima stopala. Može se razviti i na drugim dijelovima tijela. Ovo je specifičan početni simptom psorijatičnog artritisa. Uz to se pojavljuju promjene na noktima i prstima. Nokti počinju biti žute boje, zadebljaju se i budu krhki. Osim noktiju, promjene zahvaćaju cijele prste te dolazi do upale mekih tkiva prstiju. Kod oko 35% bolesnika zbog upale dolazi do zadebljanja prstiju ili daktilisa kao simptom psorijatičnog artritisa.

Promjene se mogu događati i na kralježnici gdje dolazi do ankilozirajućih promjena ili ukočenja. Gotovo polovicu bolesnika zahvaća i taj simptom. Ovo može uzrokovati ukočenost cijelog vrata, donjeg dijela leđa te bolove. Nerijetko bolesnici kojima je zahvaćena kralježnica imaju i ponavljajuće upale prednjeg oka. Kod 5% bolesnika se pojavljuje teški artritis s deformacijom zglobova i teškim ishodom bolesti.

Bol je u početku jača u mirovanju te se smiruje razgibavanjem te se otekline u početku mogu povlačiti i vraćati. S vremenom se povećava broj zahvaćenih zglobova, a uz bol se pojavljuje i jutarnja zakočenost koja može trajati pola sata, ali i cijeli dan.

Dijagnoza i liječenje psorijatičnog artritisa

Kod dijagnosticiranja psorijatičnog artritisa potrebno je provesti kvalitetan klinički pregled i anamnezu. Da bi se dijagnosticirao, ne postoji specifičan nalaz koji bi potvrdio bolest već je potrebno promatrati upalne parametre. Pregledavaju se laboratorijski parametri, a u dijagnostici se koriste i RTG snimke na kojima se mogu uočiti tipične promjene poput oteklina, okoštavanja ili erozija.

Kod bolesnika s reumatoidnim artritisom je bjelančevina koju stvara imunološki sustav, a koja se ne pojavljuje kod psorijatičnog artritisa te tako služi za razlikovanje bolesti. Psorijatične promjene su često jasno vidljive te se kod tih bolesnika treba ustvrditi postojanje artritisa. Isto je i ako netko u obitelji ima psorijazu, a osoba još nema dijagnozu ove kožne bolesti.

Liječenje psorijatičnog artritisa

Kod psorijatičnog artritisa se liječe i kožne promjene i upala zglobova no važno je napomenuti da se psorijaza ne može izliječiti već samo tretirati. Koriste se određeni lijekovi za navedeno stanje koji su učinkoviti. U liječenju se mogu koristiti zlato, ciklosporin, etretinat, nesteroidni antireumatici, imunosupresivi te kortikosteroidi. Neke lijekove koji se koriste za tretiranje psorijatičnog artritisa trudnice ne bi smjele koristiti. Kod nekih bolesnika je potreban kirurški tretman.

Osim lijekova nužna je promjena stila života i životnih navika. Osoba koja boluje od ove vrste artritisa treba održavati zdravu prehranu, dovoljno odmarati, izbjegavati stres te redovito provoditi neke tjelesne aktivnosti. Važno je da bolesnik prakticira fizikalnu terapiju jer ona održava funkciju i sprječava razvoj deformiteta zglobova.

Prognoza je obično dobra jer je zahvaćeno nekoliko zglobova iako isti mogu biti ozbiljno oštećeni. Kod većine bolesnika nema značajnih razaranja zglobova ili narušavanja normalne sposobnosti.