Apatija je najčešći neuropsihijatrijski simptom demencije, ali je nedovoljno istražen i često zanemaren.
Nova studija je otkrila kako je apatija prisutna kod skoro polovice svih ljudi s demencijom, a istraživači su otkrili da se često razlikuje od depresije, piše Science Daily.
Iako je uobičajena, apatija se često zanemaruje jer je manje ometajuća u okruženjima kao što su domovi za stare nego simptomi poput agresije. Definirana kao gubitak zanimanja i emocija, izuzetno je uznemirujuća za obitelj i povezana je s težom demencijom i lošijim kliničkim simptomima.
VEZANE VIJESTI
Istraživanje koje je vodio University of Exeter i koje je predstavljeno na Međunarodnoj konferenciji Alzhajmerove asocijacije u LA analiziralo je 4.320 ljudi sa Alzhajmerovom bolešću iz 20 kohortnih studija, kako bi se sagledala prevalencija apatije tijekom vremena.
Na početku studije, 45 posto je imalo apatiju, a 20 posto je imalo upornu apatiju tijekom vremena.
Istraživači su otkrili da je jedan dio imao apatiju bez depresije, što ukazuje na to da bi simptom mogao imati svoj jedinstveni klinički i biološki profil u usoredbi s apatijom samo s depresijom i depresijom.
Dr. Miguel de Silva Vasconcelos, sa Sveučilišta u Exeteru i Kraljevskog koledža u Londonu, rekao je da je apatija nedovoljno istražen i često zanemaren simptom demencije.
“Kao simptom se može previdjeti jer ljudi s apatijom djeluju manje uznemirujuće manje angažirano, ali ima ogroman utjecaj na kvalitetu života ljudi koji žive s demencijom, kao i njihovih obitelji. Tamo gdje se ljudi povlače iz aktivnosti, može doći do ubrzanog kognitivnog pada i znamo da postoje veće stope mortaliteta kod osoba s apatijom. Sada je vrijeme da se ovaj simptom prepozna i bude prioritet u istraživanjima”, rekao je doktor.
Razorne posljedice apatije
Profesor Clive Ballard, s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Exeteru, rekao je da je apatija zapostavljeni simptom demencije, ali može imati razorne posljedice.
“Naše istraživanje pokazuje koliko je apatija česta kod ljudi sa demencijom, i sada to moramo razumjeti bolje kako bismo mogli pronaći nove efikasne tretmane. Naša VHELD studija o poboljšanju obuke osoblja u staračkim domovima kroz personaliziranu njegu i socijalnu interakciju uključivala je program vježbi koji je poboljšao apatiju, tako da znamo da možemo nešto učiniti. Ovo je prava prilika za intervencije koje bi mogle značajno koristiti tisućama ljudi s demencijom”, rekao je profesor.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!