Vozili ste se kući s posla istom rutom pet godina, ali u poslednje vrijeme se zaustavljate na istom raskrižju, pokušavajući sjetiti se morate li skrenuti lijevo ili desno.
Mnoge prilike u svakodnevnom životu mogu nas navesti da se zapitamo jesu li propusti u pamćenju normalni znak kognitivnog pada ili čak početak demencije.
Naš prvi instinkt može biti da je to zbog pogoršanja u našem mozgu. I istina je da se, kao i ostatak našeg tijela, naše moždane ćelije smanjuju kada starimo. One također održavaju manje veza s drugim neuronima i čuvaju manje kemikalija potrebnih za slanje poruka drugim neuronima.
Ali nisu svi propusti u pamćenju posljedica promjena u našim neuronima u vezi s godinama starosti. U mnogim slučajevima, faktori utjecaja su trivijalni, uključujući umor, anksioznost ili rastresenost.
Neka zaboravnost je normalna
Naš sistem pamćenja je konstruiran na način da je neki stupanj zaboravljanja normalan. Ovo nije mana, već karakteristika. Održavanje sjećanja ne samo da iscrpljuje naš metabolizam, već previše nepotrebnih informacija može usporiti ili omete vraćanje određenih uspomena.
VEZANE VIJESTI
Nažalost, nije uvijek na nama da odlučimo šta je važno i što treba zapamtiti. Naš mozak to radi za nas. Generalno, naš mozak preferira društvene informacije (najnoviji trač), ali lako odbacuje apstraktne informacije (kao što su brojevi).
Gubitak pamćenja postaje problem kada počne utjecati na vaš svakodnevni život. Nije veliki problem ako se ne možete sjetiti da morate skrenuti desno ili lijevo.
Međutim, zaboravljanje zašto ste za volanom, kuda ste krenuli ili čak kako da vozite nije normalno. Ovo su znaci da nešto možda nije u redu i to bi trebalo dalje istražiti.
Blago kognitivno oštećenje
Put između gubitka pamćenja povezanog sa starenjem i zabrinjavajućeg gubitka pamćenja predstavlja blago kognitivno oštećenje. Stupanja oštećenja može ostati stabilan, može se poboljšati ili se pogoršati.
Međutim, to ukazuje na povećan rizik, otprilike tri do pet puta, od buduće neurodegenerativne bolesti kao što je demencija. Svake godine, oko 10 do 15 posto ljudi s blagim kognitivnim oštećenjem će razviti demenciju.
Za osobe s blagim kognitivnim oštećenjem, sposobnost poduzimanja uobičajenih aktivnosti postaje postepeno i značajno se mijenja tijekom vremena. Osim gubitka pamćenja, može biti praćen i drugim problemima s jezikom, razmišljanjem i vještinama donošenja odluka.
Blaga dijagnoza kognitivnog oštećenja može biti mač sa dvije oštrice. To potvrđuje zabrinutost starijih ljudi da je njihov gubitak pamćenja nenormalan. Također izaziva zabrinutost da će se razviti demencija. Ali to također može dovesti do istraživanja potencijalnog načina liječenja i planiranja za budućnost.
Šta može biti rani pokazatelj Alzheimerove bolesti?
Smatra se da je oštećenje u navigaciji rani marker za Alzheimerovu bolest, najčešći tip demencije. Studije magnetne rezonancije (MRI) su pokazale da su dijelovi koji ključno podupiru sjećanja za naše prostorno okruženje prvi koji su pogođene ovom degenerativnom bolešću.
Dakle, primjetan porast slučajeva gubljenja mogao bi biti znak upozorenja na izraženije i rasprostranjenije poteškoće u budućnosti.
S obzirom na prediktivnu vezu između opadanja sposobnosti snalaženja i demencije, postoji poticaj za razvijanje i korištenje standardiziranih testova za otkrivanje deficita što je ranije moguće.
VEZANE VIJESTI
Trenutno, naučna literatura opisuje različite pristupe, u rasponu od testova olovkom i papirom i virtualne stvarnosti, do navigacije u stvarnom životu, ali još uvijek ne postoji zlatni standard.
Poseban izazov je razviti test koji je točan, isplativ i lak za administraciju tokom napornog dana u klinici.
„Razvili smo petominutni test koji je koristio memoriju za sposobnost pronalaženja puta. Tražimo od sudionika da zapamte slike kuća i potom testiraju svoju sposobnost da razlikuju slike koje su naučili i skup novih slika kuća“, kažu Cindy Jones, vanredna profesorica bihevioralnih nauka na Univerzitetu Bond i Oliver Bauman, docent Fakulteta za psihologiju na Univerzitetu Bond.
Oni su dodali da su otkrili da test dobro funkcionira u predviđanju prirodnih varijacija u sposobnosti pronalaženja načina kod zdravih mladih ljudi, ali trenutno još uvijek procjenjujemo efikasnost testa kod starijih ljudi.
Potražite pomoć kada su vam propusti u pamćenju učestali
Iako svakodnevni propusti u pamćenju nisu nešto o čemu bi trebalo nepotrebno brinuti, mudro je potražiti savjet profesionalne zdravstvene njege, primjerice od svog liječnika opće prakse, kada ta oštećenja postanu izraženija i učestalija.
Iako trenutno još uvijek ne postoji lijek za Alzheimerovu bolest, rano otkrivanje će vam omogućiti da planirate budućnost i ciljanije upravljanje poremećajem, piše The Conversation.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!