U Hrvatsku su stigle prve isporuke cjepiva protiv covida-19 koje je kompanija AstraZeneca razvila u suradnji sa Sveučilištem u Oxfordu.
Za sada je stiglo 16.800 doza, a do kraja mjeseca trebalo bi još 150.000. Hrvatska je ukupno naručila 2.7 milijuna doza tog cjepiva.
Europska agencija za lijekove (EMA), baš kao i hrvatska, odobrila je ovo cjepivo za sve dobne skupine, međutim, neke zemlje poput Francuske, Njemačke, Italije, Švedske, Poljske, Španjolske i Slovenije nisu dale odobrenje da se koristi za starije od 65. To je vjerojatno razlog zbog kojeg se stvorio dojam da je to cjepivo lošije i nesigurnije od Pfizerovog i Moderninog, pa čak i ruskog, ili da nije sigurno za starije od 65, piše Index.
Prvo cjepivo koje potvrđeno sprječava prijenos zaraze
Prema novom istraživanju, cjepivo Oxford-AstraZeneca može spriječiti prijenos zaraze covidom-19 među ljudima. Naime, do sada je za više cjepiva utvrđeno da uspješno sprječavaju inficiranje ljudi, međutim, nije bilo jasno sprječavaju li da cijepljene osobe budu prijenosnici virusa bez da sami obole.
VEZANE VIJESTI
Studija koju je Sveučilište u Oxfordu provelo na ljudima koji su primili cjepivo kako bi se utvrdilo nose li i dalje tragove covida-19 pokazala je da se broj pozitivnih testova smanjio upola nakon što su dobili dvije doze cjepiva.
Ako je ovo istraživanje (koje još uvijek nije službeno objavljeno) točno, to znači da većina ljudi koji su cijepljeni štiti i druge ljude jer ne šire viruse. To je prvi put da se pokazuje da neko cjepivo protiv covida-19 zaustavlja prijenos virusa.
Koliku zaštitu pruža cjepivo AstraZeneca?
Nova istraživanja pokazala su da već jedna doza cjepiva AstraZenece pruža zaštitu od oko 76% tijekom tri mjeseca. To znači da gotovo osam od 10 ljudi koji su primili cjepivo nije oboljelo od covida-19 već nakon jedne doze. S drugom dozom ta zaštita raste na 82%.
Istraživanja su također utvrdila da cjepivo AstraZenece vrlo učinkovito štiti od teških oblika bolesti – nitko tko je primio cjepivo u ispitivanjima nije razvio ozbiljnu kliničku sliku niti je trebao bolničko liječenje.
Ispitivanja su pokazala da su cjepiva Pfizera i Moderne učinkovita oko 95%, no kako su postojale određene razlike u načinu provođenja ispitivanja, teško je izravno usporediti dobivene rezultate.
Jedno novo istraživanje pokazalo je da odgađanje druge doze AstraZenecinog cjepiva u razdoblju od 12 tjedana pojačava učinkovitost cjepiva. Učinkovitost prve doze za to vrijeme ne pada.
Prema novoj tablici koju je napravila Monica Gandhi, infektologinja Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu, cjepivo AstraZenece je 100% učinkovito u sprječavanju težih oblika bolesti i hospitalizacija, a 90% protiv svih oblika bolesti kada se prvo daje pola doze te potom cijela.
Kako djeluje cjepivo AstraZenece?
Cjepivo je napravljeno uz pomoć oslabljenog adenovirusa, jednog od mnogih tipova virusa koji izazivaju obične prehlade. Adenovirusi su dobro istraženi virusi koji se već cijeli niz godina istražuju i koriste kao vektori u vakcinama ili u genskoj terapiji. U AstraZenecinom cjepivu koristi se adenovirus čimpanzi (ChAd) koji, iako može inficirati ljudske stanice, ne može se u njima umnožavati te tako u ljudi ne izaziva prehladu. Ovaj virus u cjepivu je genetski izmijenjen tako da ispoljava protein koronavirusa, no unatoč tome ne može uzrokovati bolest. U ChAd virus ubacuje se genski kod za stvaranje proteina šiljak (spike – S) kojim se koronavirus SARS-CoV-2 veže za ljudske stanice i ulazi u njih. Adenovirus koji prenosi genski materijal zove se vektor (u epidemiologiji je to naziv za organizme koji ne uzrokuju bolest već ju samo prenose; npr. komarci su vektori za prijenos malarije, zike, zapadnog Nila i sl.) pa se to cjepivo naziva vektorskim.
Za razliku od Pfizerovog i Moderninog cjepiva u kojem se nalazi jednostruka glasnička RNA (mRNA) koja kodira za protein šiljak, AstraZenecino sadrži dvostruku zavojnicu DNA s kodom za protein.
Kad se cjepivo ubrizga pacijentu, adenovirus dolazi do stanica i vezuje se za njihovu površinu. Stanice svojom površinom obuhvaćaju virus i uvlače ga u sebe unutar malenog mjehurića. Virus u stanici napušta mjehurić, dolazi do jezgre u koju ubacuje genski kod gdje se on prepisuje u glasničku RNA (mRNA) koja potom izlazi iz jezgre i u ribosomima pokreće stvaranje proteina S. Stanice će taj protein ispoljiti na svojoj površini kako bi ga obrambeni sustav tijela prepoznao kao strano tijelo. Obrambeni sustav potom počinje stvarati protutijela i aktivirati T stanice da reagiraju na protein S. Kada pravi virus uđe u organizam, T stanice i protutijela će uništiti zaražene stanice i blokirati protein S na virusima te tako smanjiti šansu da se virusi pričvrste za nove stanice i uđu u njih.
VEZANE VIJESTI
Odgovori HZJZ-a na najčešća pitanja koja zanimaju hrvatske građane
Budući da postoji mogućnost da će neki hrvatski građani odbiti cijepljenje cjepivom AstraZenece, Index je Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo postavio nekoliko pitanja koja bi one koji tako odluče mogla zanimati.
Koliko smo doza kojeg cjepiva za sada naručili?
AstraZeneca – 2.700.000 doza
Pfizer – 1.000.000 plus 800.000 doza.
Moderna – 1.000.000 doza
Johnson &Johnson – 900.000 doza
Curevac – 300.000 doza
Mogu li hrvatski građani birati kojim će se cjepivom cijepiti?
U ovom trenutku još ne, jer je dostupnost cjepiva manja od potražnje. Možda će moći u travnju i kasnije, kad počnu dolaziti veće količine cjepiva. Ali neće to biti lako organizirati, s obzirom na to da su sva cjepiva u višedoznim bočicama, koje se moraju upotrijebiti u kratkom vremenu nakon što se otvore. Drugim riječima, neće liječnik u ambulanti moći u jednom danu cijepiti četiri osobe jednim cjepivom i četiri drugim nego će morati planirati da upotrijebi svih 6 ili 10 doza istog cjepiva u radnom danu.
Ako neki stariji odbiju cjepivo AstraZenece, kada mogu očekivati neko drugo cjepivo – Pfizerovo, Modernino ili neko drugo?
Teško je reći kad će za svakoga starijeg od 65 godina biti dostupna mRNA cjepiva. Starijih od 65 godina u Hrvatskoj ima oko 760.000. Sudeći po planiranoj dinamici isporuka cjepiva, najvjerojatnije do kasne jeseni neće biti dovoljno za primijeniti dvije doze mRNA cjepiva kod svih.
Kada bi mogli doći na red oni koji su mlađi od 65, a žele se cijepiti AstraZenecom?
Ovisi o odazivu starijih od 65 godina na to cjepivo. Sve dok se bude više starijih osoba htjelo cijepiti nego što će biti na raspolaganju cjepiva, mlađi će morati čekati. Osim, naravno, ako imaju kronične bolesti zbog kojih spadaju u prioritetnu skupinu za cijepljenje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare