Kad se neuobičajeno veliki broj leševa njorki pojavio na obalama udaljenog otoka St Paul kod Aljaske u jesen 2016., domaće stanovništvo se zabrinulo.
Prvo su posumnjali da se radi o ptičjoj gripi no laboratoriji su to ubrzo isključili i otkrili da su malene ptice poznate po šarenom kljunu umrle od gladi.
U novoj studiji objavljenoj u srijedu znanstvenici su zaključili da je ugibanje tisuća ptica između listopada 2016. i veljače 2017. rezultat sve učestalijeg obrasca odumiranja zbog utjecaja klimatskih promjena na morske ekosustave.
Prema radu objavljenom u znanstvenom časopisu PLOS ONE, utvrđeno je da je, iako je stanovništvo prikupilo samo 350 leševa, zbog gladi uginulo 3150 i 8500 ptica.
Znanstveni tim koji je uključio znanstvenike sa sveučilišta Washington i iz ureda za zaštitu ekosustava otoka St Paul kaže da su od 2014. povećane atmosferske temperature i smanjeni morski led zimi doveli do smanjenja broja grabežljivaca na području Beringova mora.
Njorke, koje se u tom moru razmnožavaju, hrane se malom ribom i morskim beskralježnjacima a koji se pak hrane planktonima.
“Na njima nije bilo masnog tkiva a mišićno se tkivo bukvalno razgrađivalo”, kaže koautorica istraživanja Julia Parrish o pticama koje je more izbacilo na otoke oko 480 kilometara od kopna.
Prema znanstvenicima Aljaska se dva puta brže zagrijava od globalnog prosjeka i temperature su početkom godine rušile rekorde.
“Njorke su jedan od nekoliko zabilježenih pokazatelja koji povezuju fizikalne karakteristike sustava – koliko je hladan ili topao, s biologijom sustava”, kaže ona za AFP.
“One su vrlo uočljiv i plastični pokazatelj jer je teško ne vidjeti stotine i tisuće ptica koje ugibaju i more ih donosi do vas”.
Znanstvenici su uočili i da je kod većine uginulih ptica počeo prirodni proces gubitka perja, mitarenja, a u tom razdoblju je smanjena njihova sposobnost ronjenja i lova za hranu.
Do početka mitarenja ptice su već trebale stići do područja mora bogatog hranom na zapadu i jugu. Čini se da je ta transformacija koja zahtijeva mnogo energije pridonijela izgladnjivanju.
“I sve te stvari pokazuju da nisu imale dovoljno hrane, kasnile su u migracijama i ponestalo im je goriva”, kaže Parrish.
U radu se navodi da su zabilježena “višegodišnja razdoblja toplih uvjeta” primjerice od 2001. do 2005. i od 2014. do danas koja mogu biti posebno pogubna za ptice čiji život ovisi o otpornosti na te promjene.
“Vrlo sam zabrinuta”, kaže Parrish i dodaje da je ovaj slučaj izumiranja jedan od šest od 2014. u kojemu su ukupno uginuli milijuni ptica.
“Ne mijenja se samo Beringovo more nego i čitav Tihi ocean”, dodaje ona. “Mislim da ekosustav vrišti na nas i mi ga na vlastitu štetu ignoriramo”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
