Raste broj bolesti izazvanih virusima koji su sa životinja prešli na čovjeka, a jedna od njih je covid-19, navodi skupina stručnjaka u izvješću objavljenom u ponedjeljak.
Ebola, MERS, bolest izazvana virusom zapadnog Nila i groznica riftske doline primjeri su zoonotskih zaraznih bolesti, a tom trendu pridonosi uništenje okoliša, navode UN-ova agencija za okoliš (UNEP) te Međunarodni institut za istraživanja u području stočarstva (ILRI).
“Iako su mnogi na svijetu iznenađeni covidom-19, mi koji radimo sa zoonozama (bolestima životinja) nismo. Ta pandemija bila je vrlo predvidiva”, kaže Delia Randolph, veterinarska epidemiologinja iz ILRI-ja i vodeći autor izvješća.
Randolph je opisala “vrlo jasan trend” otkako su 30-te godine pokazale da 75 posto novih bolesti potječe iz divljine.
COVID-19, na primjer, najvjerojatnije potječe od šišmiša, navode UNEP i ILRI.
Nove bolesti pojavit će se ako vlade ne poduzmu aktivne mjere da spriječe druge zoonotske bolesti da prijeđu na ljudsku populaciju, upozorava UNEP.
Izvješće identificira sedam trendova odgovornih za prevalenciju zoonoza, a među njima su povećana potražnja za životinjskim proteinom, rast intenzivne i neodržive poljoprivrede, rast korištenja i eksploatacije područja na kojima obitavaju divlje vrste te klimatske promjene.
“Znanost jasno kaže da ako nastavimo eksplotirati divljinu i uništavati naše ekosustave, tada možemo u godinama koje su pred nama očekivati stalan rast tih bolesti koje sa životinja prelaze na ljude”, kaže izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen.
Zaštita okoliša može pomoći zaštititi ljude od dugotrajne globalne pandemije kao što je covid-19 jer često upravo ljudska aktivnost ruši prirodne barijere koje su nekada štitile ljude od patogena”, navodi UNEP.
Svake godine oko 2 milijuna ljudi, uglavnom u državama niskih i srednjih primanja, umire od zanemarenih zoonoza, kaže se u izvješću.
Samo u zadnja dva desetljeća, zoonotske bolesti izazvale su gospodarske gubitke veće od 100 milijarda dolara, a tu nije uključen gubitak izazvan covidom-19 za koji se očekuje da će dosegnuti 9 bilijuna dolara u idućih nekoliko godina, kaže UN.
Afričke zemlje – a brojne među njima uspješno su riješile zoonotske pandemije – imaju potencijal da iskoriste to iskustvo za buduće pandemije kroz pristup koji uključuje ljudsko, životinjsko te zdravlje okoliša.
“Iskustvom stečenim u epidemiji ebole i drugih novih bolesti, afričke zemlje pokazuju proaktivne načine kako se nositi s pandemijama”, kaže generalni direktor ILRI-ja Jimmy Smith.
Afričke nacije kombiniraju primjerice javno zdravlje, veterinare i stručnjake za okoliš i oni zajedno rade kako bi brzo odgovorili na epidemiju zoonoza.
Drugi važni aspekti su nadzor i rano otkrivanje te rani odgovor.
“Ako se pandemija otkrije u samom početku [studije su to pokazale] troškovi se mogu smanjiti za 90 posto”, kaže Randolph.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
