Uzor Hrvatskoj prilikom uvođenja poreza na nekretnine bit će Norveška, najavio je ministar financija Zdravko Marić u intervjuu za Jutarnji list. Vlada Tihomira Oreškovića je, podsjećamo, najavila da će porez na nekretnine uvesti tijekom 2017. godine, iako Europska komisija u svojim preporukama traži da isti bude uveden već tijekom tekuće godine.
Tragom izjave ministra Marića, Faktograf je istražio kako Norveška – čiji će nam sustav poslužiti kao putokaz – svojim građanima obračunava i naplaćuje porez na nekretnine. Sve potrebne informacije pronašli smo na stranicama norveške porezne uprave.
Iznos poreza ovisit će o vrijednosti nekretnine
Porez na nekretnine u Norveškoj je prihod lokalne samouprave, a tako će biti i u Hrvatskoj, s obzirom da bi porez na nekretnine trebao zamijeniti komunalne naknade. Svako područje lokalne samouprave u Norveškoj ima pravo odlučiti hoće li svojim stanovnicima naplaćivati porez na nekretnine. Ukoliko se odluči posegnuti za ovim instrumentom, lokalna samouprava od građana godišnje može prikupiti poreze u iznosu od 0,2 do 0,7 posto vrijednosti nekretnine.
Pritom je bitno istaknuti da vrijednost nekretnine na koju se porez obračunava izračunava sama porezna uprava. Parametri koji se pritom uzimaju u obzir su procjena tržišne vrijednosti nekretnine, godina izgradnje, vrsta nekretnine, lokacija nekretnine i tržišne cijene obližnjih nekretnina. Uzimajući sve to u obzir, izračunava se osnovica za naplatu poreza koja za primarnu nekretninu – onu koju građani koriste u svrhu stanovanja – ne smije biti veća od 30 posto vrijednosti nekretnine, dok za preostale nekretnine porezna osnovica može dosezati i do 84 posto njihove tržišne vrijednosti.
Uzeta je pritom u obzir i mogućnost da je država pogrešno izračunala cijenu određenih nekretnina, pa je građanima omogućena žalba na iznos poreza kojeg moraju uplatiti. Sve takve žalbe Norveška rješava efikasno i transparentno, a tek treba vidjeti kako će se s problemima pogrešnih procjena – kojih će sigurno biti – nositi Hrvatska.
Državi 15 posto više
Informacije o funkcioniranju sustava poreza na nekretnine u Norveškoj uglavnom se poklapaju s najavama koje su do sada stizale iz Vlade RH. U svom prijedlogu Nacionalnog programa reformi, Oreškovićeva vlada napisala je da će jednostavan oblik poreza na nekretnine uvesti do 1. siječnja 2018. godine. Pri izračunu porezne osnovice, stoji u prijedlogu Nacionalnog plana reformi, u obzir će se – pored već postojećih parametara koji se koriste za obračun komunalne naknade – uzeti dob i stanje nekretnine. Ovaj će porez plaćati svi obveznici komunalne naknade, odnosno svi vlasnici stambenih, poslovnih i garažnih prostora, te građevinskog zemljišta.
Opisana vrsta poreza trebala bi na snazi ostati do 1. siječnja 2020. godine, kada je planirano uvođenje tzv. “punog” poreza na nekretnine. Da bi se porez na nekretnine mogao naplaćivati u punom opsegu, nužno je najprije donijeti Uredbu o masovnoj procjeni vrijednosti nekretnina. Iz Vlade RH tvrde da će se matematički model procjene vrijednosti nekretnina temeljiti na “određenom broju parametara”, ali nisu naveli o kojim se točno parametrima radi. Vlada RH očekuje da će uvođenje poreza na nekretnine lokalnim samoupravama biti isplativije od naplaćivanja komunalnih naplata; već u prvoj godini provedbe očekuje se povećanje postojećih prihoda za 15 posto, odnosno za 300 milijuna kuna.
