Sezonsko zapošljavanje, odnosno uvjeti rada na Jadranu prate sve veći problemi, ali i sve manji interes za takav rad unatoč velikome broju nezaposlenih, posebice nakon otvaranja europskog tržišta rada za hrvatske radnike.
Iskustva dijela sezonskih radnika doista su zastrašujuća i ponižavajuća. I kako je, zapravo, moguće da u zemlji s milijun i pol radno sposobnih građana – poslodavcima nedostaje radnika? Odgovor je jednostavan, kada poslodavci na radnike budu gledali kao na vrijedne zaposlenike koji moraju biti pošteno financijski nagrađeni za svoj rad i odvojenost od obitelji – tada radnika neće nedostajati piše Glas Slavonje.
VEZANE VIJESTI
Jer, dio onih koji u ovome trenutku rade u sezoni na Jadranu zapravo nisu u radnom, već u robovlasničkom odnosu u kojemu netko iskorištava njihov očaj i besparicu kako bi radili 12 ili 16 sati dnevno, sedam dana u tjednu za 3000 ili 4000 kuna.
Mario Bebić, pomoćnik ministrice rada i mirovinskoga sustava, svjestan je navoda sezonaca kako sezonski rad u Hrvatskoj znači tri mjeseca rintanja bez slobodnog dana, uz desetosatno radno vrijeme, za prosječnu plaću od jedva 4000 kuna i odlaska Slavonaca na rad u druge zemlje EU-a umjesto na Jadran. O tome je progovorio i u Sindikalnoj akciji, glasilu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske koji se zauzima za bolje uvjete rada sezonskih radnika.
Inspekcija izlazi na teren
“Nakon ulaska u Europsku uniju Republika Hrvatska, sukladno slobodi kretanja radnika, ne može zabraniti niti ograničiti zapošljavanje hrvatskih radnika u državama članicama. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava će uz pomoć Inspektorata rada uložiti maksimalne napore kako bi se što bolje zaštitili radnici od nezakonitoga prekovremenoga rada i neisplate ugovorene plaće. Mišljenja smo kako je poslodavcima kvalitetna radna snaga jedan od najvažnijih uvjeta uspješnoga poslovanja te da tromjesečni sezonci mogu samo djelomično nadomjestiti kvalitetu stalno zaposlenih sezonaca. Kako bi odgovorili na potrebe ključnih poslodavaca, pokrenut je projekt “Veza – Vaš partner za zapošljavanje HZZ“, u kojemu su definirane aktivnosti prema ključnim poslodavcima. U sklopu tog projekta izdvojeni su ključni poslodavci i za svakoga je određen savjetnik. Nakon uspostave ovakvoga načina rada savjetnici su uspostavili kontakte s ključnim poslodavcima iz djelatnosti hotelijerstva i turizma, definirali svoje potrebe te je Zavod pojačao aktivnosti selekcije, odabira i upućivanja adekvatnih kandidata”, ističe Bebić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
