Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga je tjedna zabilježila najveći pad od srpnja, što je posljedica zabrinutosti ulagača uoči predsjedničkih izbora u SAD-u.

Dolar je prošloga tjedna oslabio prema euru 1,5 posto, pa je tečaj europske valuta porastao na 1,1145 dolara.

I u odnosu na japansku valutu dolar je pao za 1,5 posto, pa mu je cijena skliznula na 103,10 jena.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošloga tjedna oko 1,4 posto, što je njegov najveći tjedni gubitak od srpnja.

Prije desetak dana taj se indeks kretao oko najviših razina u devet mjeseci, no posljednjih je dana pod pritiskom neizvjesnosti ishoda američkih predsjedničkih izbora 8. studenoga.

Ankete pokazuju da je utrka između demokratske kandidatkinje Hillary Clinton i republikanskog Donalda Trumpa vrlo tijesna, a tržište preferira Clinton jer je smatra političarkom status-quoa, dok bi pobjeda Trumpa mogla izazvati nesigurnost po pitanju vanjske, unutarnje i gospodarske politike.

Zbog toga je dolar pod pritiskom, dok jačaju valute, poput švicarskog franka, koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.

“Ulagači su oprezni strahujući od rezultata najnovijih anketa. U takvim okolnostima, franak je postao vrlo privlačan ulagačima”, kaže Axel Merk, direktor u tvrtki Merk Investments.

Posljednjih je tjedana na financijskim tržištima politika zasjenila gospodarske teme, pa su ulagači gotovo sasvim zanemarili prošlotjednu sjednicu Feda, kojoj bi inače posvetili puno veću pažnju.

Poruke su Feda, pak, bile da gospodarstvo stabilno raste, dok se inflacija približava ciljanoj razini od 2 posto.

Na jačanje gospodarstva ukazali su u petak i podaci da je u SAD-u u listopadu broj radnih mjesta povećan za 161.000, pri čemu je stopa nezaposlenosti skliznula s 5 na 4,9 posto. Pritom su porasle i prosječne satnice.

Zbog toga je sve izvjesnije da će američka središnja banka u prosincu povećati ključne kamatne stope.

Burze

Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale, a zbog nesigurnosti uoči američkih predsjedničkih izbora na Wall Streetu je S&P 500 indeks skliznuo devet dana zaredom, što nije zabilježeno još od 1980. godine.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones skliznuo 1,5 posto, na 17.888 bodova, dok je S&P 500 pao 1,9 posto, na 2.085 bodova, a Nasdaq indeks 2,8 posto, na 5.046 bodova.

S&P 500 indeks skliznuo je devet dana zaredom, pa je zaronio duboko ispod psihološki važne razine od 2.100 bodova. Pad tog indeksa devet dana zaredom zabilježen je samo u 14 navrata od 1928. godine.

Nasdaq indeks pao je, također, devet dana zaredom, a Dow Jones sedam, što je posljedica opreza ulagača zbog neizvjesnosti uoči predsjedničkih izbora u SAD-u 8. studenoga jer ankete pokazuju da je utrka između demokratske kandidatkinje Hillary Clinton i republikanskog Donalda Trumpa vrlo tijesna.

Tržište preferira Clinton jer je smatra političarkom status-quoa, dok bi pobjeda Trumpa mogla izazvati nesigurnost po pitanju vanjske, unutarnje i gospodarske politike.

“Ulagači su nesigurni u vezi rezultata izbora, a nesigurnost raste još od prošloga petka”, kaže Walter Todd, direktor u tvrtki Greenwood Capital.

Ulagači su na oprezu i zbog toga što je sve izvjesnije da će američka središnja banka u prosincu povećati ključne kamatne stope jer gospodarstvo stabilno raste, kao i inflacija.

Na jačanje tržišta rada ukazuju podaci da je u SAD-u u listopadu broj radnih mjesta povećan za 161.000, pri čemu je stopa nezaposlenosti skliznula s 5 na 4,9 posto. Pritom su porasle i prosječne satnice.

“Broj radnih mjesta i dalje raste, što znači da potrošači imaju više novca i da bi to trebalo podržavati rast gospodarstva”, kaže Kate Warne, analitičarka u tvrtki Edward Jones.

A to, pak, znači da bi Fed u prosincu mogao povećati kamate, smatra većina analitičara.

Nakon negativnog niza od devet dana, dobitak S&P 500 indeksa od početka godine smanjen je na 2 posto.

I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale. Londonski FTSE potonuo je 4,4 posto, na 6.693 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 4,1 posto, na 10.259 bodova, a pariški CAC 3,8 posto, na 4.377 bodova.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna potonuo 3,1 posto, na 16.905 bodova. To je njegov najveći tjedni pad u četiri mjeseca.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.