Prema posljednjim podacima HNB-a krajem listopada kunska vrijednost ukupno plasiranih kredita iznosila je 279,8 milijardi kuna što je 1,8 posto više u odnosu na prethodni mjesec. U usporedbi s koncem prošle godine, ukupni krediti su manji za gotovo 7 milijardi kuna ili 2,4 posto.

Krajem listopada zabilježen je godišnji pad kredita od 2,6 posto što odražava kontrakciju ukupne kreditne aktivnosti na godišnjoj razini već osmi mjesec zaredom, navodi se u analizi RBA.

Krajem listopada preko 73 posto ukupnih kredita bilo je denominirano u stranoj valuti i/ili je bilo vezano valutnom klauzulom, stoga je deprecijacija kune na godišnjoj razini (u odnosu na euro za oko 0,6 posto te u odnosu na švicarski franak za oko 3 posto) donekle ublažila godišnji pad ukupnih kredita iskazanih u domaćoj valuti.

Ukupni krediti pali su za 7 milijardi kuna ove godine

Iskazani mjesečni rast ukupnih kredita u listopadu (u iznosu od 4,9 milijardi kuna) posljedica je prvenstveno novog zaduženja države. Naime, nakon što je u rujnu otplatila sindicirani kredit u iznosu od 4,5 milijardi kuna, središnja država se već u listopadu ponovno zadužila za isti iznos.

Krediti stanovništvu (koji čine najznačajniji udio u ukupnim kreditima, od preko 45 posto) već 28 mjesec zaredom bilježe godišnji pad (-0,5 posto), premda su na mjesečnoj razini ostvarili blagi rast od 0,2 posto, dok su u odnosu na kraj prošle godine niži za 0,4 posto. Osim nastavka razduživanja sektora stanovništva, isti trend potvrđuju i kretanja kredita sektoru trgovačkih društava koji su u promatranom mjesecu niži za čak 4,2 posto godišnje.

“Izostanak gospodarskog oporavka te smanjena domaća potražnja (uvjetovana nastavkom negativnih kretanja na tržištu rada) i dalje će potencirati nastavak razduživanja sektora poduzeća i stanovništva, dok će visoke potrebe države za financiranjem tekućeg deficita i reprogramiranje dospjelih dugova potaknuti daljnji nastavak zaduženja državnog sektora u narednom razdoblju“, zaključuju analitičari RBA.