Predviđa se da će hrvatski BDP ove godine realno porasti za 2,7 posto, a manjak proračuna opće države pasti na približno 2 posto BDP-a, procjene su koje u zaključnoj izjavi iznose članovi Misije MMF-a, koji smatraju da je oporavak koji je u tijeku prilika da se ustraje u provođenju fiskalnih reformi u cilju smanjenja visokog javnog duga.
Misija MMF-a, na čelu s Khaledom Sakrom, u Zagrebu je boravila od 8. do 14. prosinca i tom prigodom razgovarala s potpredsjednicom Vlade i ministricom gospodarstva Martinom Dalić, potpredsjednikom Vlade i ministrom uprave Ivanom Kovačićem, ministrima financija Zdravkom Marićem, rada i mirovinskog sustava Tomislavom Ćorićem i ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem, guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem, drugim visokim dužnosnicima i predstavnicima Sabora i poslovne zajednice.
“Nastavak gospodarskog rasta tijekom dvije godine nakon razdoblja produljene recesije vrlo je dobrodošao. Predviđa se da će rast realnog BDP-a u 2016. dosegnuti približno 2,7 posto, potaknut rekordnom turističkom sezonom, snažnim ulaganjima i povećanjem potrošnje”, navodi se u zaključnoj izjavi Misije, čiji je tekst objavljen i na internet stranicama Hrvatske narodne banke (HNB).
Očekuje se da će se manjak proračuna opće države smanjiti na približno 2 posto BDP-a, čime će se, kako se navodi, premašiti izvorni proračunski cilj, ponajviše zahvaljujući poreznim prihodima koji su veći nego što je bilo predviđeno.
“Ostvarena fiskalna konsolidacija zaslužuje pohvalu, a oporavak koji je u tijeku prilika je da se ustraje u provođenju fiskalnih reformi u cilju smanjenja visokoga javnog duga, koji je izvor ranjivosti u nesigurnom globalnom gospodarstvu. U prijedlogu proračuna za 2017. predviđa se ukupan fiskalni saldo približan saldu iz 2016., ali trebalo bi iskoristiti povoljno konjukturno razdoblje kako bi se nastavilo s brzim smanjivanjem proračunskog manjka i duga”, smatraju u MMF-u.
Ocjena je Misije MMF-a da je nedavna opsežna porezna reforma korak naprijed prema pojednostavljenju sustava i poboljšanju njegove učinkovitosti u svrhu podupiranja rasta.
“Paketom poreznih zakona smanjeno je porezno opterećenje rada i poslovne aktivnosti, umanjena je regresivnost sustava PDV-a i ukinut je određeni broj poreznih izuzeća. Bilo bi poželjno da su bile donesene kompenzacijske mjere kako bi se osiguralo poboljšanje strukturne fiskalne pozicije, među ostalim nastavkom ukidanja izuzeća i racionalizacijom rashoda”, smatraju članovi Misije MMF-a.
Također bi, kako ističu, “bilo važno ostvariti ponovljeno opredjeljenje Vlade da nastavi s pripremama za uvođenje suvremenog poreza na nekretnine”.
Ključna provedba strukturnih reformi
“Nadalje, iako je povećanje plaća u javnom sektoru nakon dugog razdoblja zamrznutosti razumljivo, trebalo bi ga popratiti smanjenjem višestrukih razina i rascjepkanosti javne uprave kako bi se ograničio fiskalni trošak i poboljšale javne usluge. Također bi bilo poželjno povezati dio primanja s učinkom”, ističu u zaključnoj izjavi članovi Misije MMF-a.
Po njihovu mišljenju, nastavak provedbe strukturnih reformi u skladu s Nacionalnim programom reformi (NPR) bit će ključan za povećanje potencijalnog rasta i zaposlenosti te za smanjenje potencijalnih fiskalnih obveza.
“Ohrabrujuće je to što je Vlada i nadalje odlučna da NPR bude uporište njezina programa reformi u idućem razdoblju. Bit će osobito važno reformirati zdravstveni sektor i složeni sustav socijalnih naknada kako bi se smanjila dospjela nenaplaćena potraživanja i poboljšalo usmjeravanje naknada. Također bi bilo važno privatizacijom i restrukturiranjem poboljšati učinkovitost javnih poduzeća. Nadalje, smanjenje birokracije i pojednostavljenje propisa pridonijet će unaprjeđenju poslovnog okružja”, naglašava se u zaključnoj izjavi nakon posjeta Misije MMF-a.
U izjavi se napominje i kako središnja banka nastavlja provoditi akomodativnu monetarnu politiku i održavati stabilnost tečaja te poticati kreditiranje u kunama osiguravajući dugoročnu kunsku likvidnost.
“Bankovni sustav u prosjeku je i nadalje dobro kapitaliziran, a održavanju stabilnosti sustava pridonio je poman nadzor. Na tekućem računu platne bilance i nadalje se bilježi znatan višak unatoč nastavku rasta uvoza. Neto međunarodna investicijska pozicija nastavila se poboljšavati, a bruto međunarodne pričuve blago su porasle unatoč ukidanju obveze održavanja deviznog dijela obvezne pričuve kod središnje banke”, navodi se u zaključnoj izjavi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
