U Hrvatskoj u ovom trenutku oko 200.000 ljudi ne radi. Grad veličine Splita je bez posla, no opet postoji barem deset zanimanja u kojima fali radne snage.
Statistike o potražnji za radnom snagom s portala Moj Posao otkrivaju da je svaki peti oglas na toj internetskoj stranici bio u kategoriji turizma i ugostiteljstva. Nadalje, u 17 posto objavljenih oglasa traže se trgovci ili prodajni zastupnici, a u 13 posto traže se zaposlenici u proizvodnji i zanatima.
Deset najtraženijih zanimanja u prošloj godini bila su konobar, prodavač, kuhar, programer, vozač, prodajni predstavnik, učitelj, skladištar, frizer te administrator.
U zemlji u kojoj kronično nedostaje konobara, skladištara i frizera, jasno je, nešto ozbiljno ne valja. Naime, pojašnjavaju s portala Moj posao, deset najtraženijih zanimanja redom spadaju u segment osnovnih poduzetničkih potreba. Ako vlasnici kafića, trgovine ili prijevoznici ne mogu naći radnike, kako će se razviti tržište rada koje bi zaposlilo kreativne i inovativne ljude, piše tportal.
Listu TOP 10 najtraženijih slobodno se može proširiti i na TOP 20, no nepotrebno je suho nabrajanje deficitarnih zanimanja. ‘Kada govorimo o potrebama hrvatskog tržišta rada, prije svega treba reći da nama nedostaje niz zanimanja za cijeli spektar djelatnosti, od IT-a, preko zdravstva do transporta, turizma, ugostiteljstva, građevinarstva, brodogradnje. Nedostaje nam i kreativnih i nekreativnih radnika, zanatlija, inženjera, programera, liječnika, konobara, kuhara, tesara, zidara… Dakle, hrvatsko tržište rada ne zadovoljava ni osnovne potrebe hrvatskih poduzetnika, kamoli inovativne i kreativne’, poručuju s portala Moj Posao.
Naravno, zanimanja koja nude obećavajuće karijere i višu razinu materijalne sigurnosti na portalu Moj Posao rijetka su roba: najmanja ponuda oglasa je u kategorijama skrbi (pola posto svih objavljenih), ljudskih resursa (jedan posto) te arhitekture (jedan posto).
Bajne ponude nema ni u najplaćenijim pozicijama. Ako se izuzmu menadžeri, najveće plaće u Hrvatskoj mogu se zaraditi u sektorima tehnologije i razvojima gdje su primanja u prosjeku 87 posto viša od prosjeka koji iznosi 5400 kuna. Slijede poslovi u informatici i ljudskim potencijalima gdje su plaće u prosjeku 33 posto više, te telekomunikacije s 28 posto plusa u odnosu na prosjek.
Sasvim očekivano, najveće pojedinačne plaće imaju direktori prodaje i marketinga, direktori financija i računovodstva te direktori IT poslova.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
