Za moguću gradnju drugog bloka nuklearke Krško zanimaju se i kineski investitori, otkrio je u razgovoru za "Delo" Stanislav Raščan iz slovenskog ministarstva vanjskih poslova, koji je pratio slovenskog premijera Miru Cerara na susretu lidera 16 država iz srednje i istočne Europe s kineskim premijerom Li Keqiangom u Beogradu.
“Naravno da Kineze zanimaju veliki projekti od više stotina milijuna ili milijarda eura”, rekao je u razgovoru Raščan, dodavši da su takvi veliki projekti u Sloveniji gradnja drugog bloka nuklearke u Krškom, o čemu još nema definitivne odluke, te drugi kolosijek pruge između slovenske luke Koper i Divače, koji bi omogućio razvoj i veći kapacitet te luke koja se već profilirala u transportu roba s Dalekog istoka za potrebe država srednje Europe, osobito u kontejnerskom prometu.
Slovenija je najjača izvoznica u Kinu u regiji, s godišnjim izvozom od 130 milijuna eura, dok uvozi iz Kine za više od 600 milijuna eura. Po kineskim podacima međusobna trgovinska razmjena je i veća, oko dvije milijarde eura, kada se uključe podaci o trgovini preko trećih zemalja, kazao je Raščan.
“Kineskim smo investitorima rekli da će veliki projekti ići na međunarodni javni natječaj na koji će se morati prijaviti kao i drugi zainteresirani”, dodao je Raščan, dodavši da drukčije rješenje nije ni moguće, sukladno pravilima Europske unije.
Kinezi zainteresirani za infrastrukturu
Za investitore iz Kine strateški je najzanimljivija infrastruktura, odnosno luke, željezničke i cestovne veze te logistički centri i ostalo vezano uz promet, što se vidi iz sredstava koja su već uložili i još planiraju u povezivanje grčke luke Pirej, u kojoj imaju dugogodišnju koncesiju, preko Makedonije i Srbije do Budimpešte, kazao je Raščan.
Kineze zanima i proces privatizacije državnih tvrtki u Sloveniji te suradnja na području bankarstva, no za sada nema konkretnih dogovora. “Naša poduzeća i banke raspolažu s dovoljno europskih sredstava pa nemaju potrebe tražiti izvore iz Kine”, kazao je Raščan.
Slovenija je najjača izvoznica u Kinu u regiji, s godišnjim izvozom od 130 milijuna eura, dok uvozi iz Kine za više od 600 milijuna eura. Po kineskim podacima međusobna trgovinska razmjena je i veća, oko dvije milijarde eura, kada se uključe podaci o trgovini preko trećih zemalja, kazao je Raščan.
Dodao je da je na skupu u Beogradu kineskoj strani predstavljena i ponuda slovenskog klastera proizvođača automobilskih dijelova i nekih visokotehnoloških tvrtki čiji bi proizvodi mogli biti zanimljivi za kinesku industriju.
