Ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, gostujući u emisiji "Poslovni tjedan" Hrvatskog radija, rekli su da su zadovoljni projekcijama Europske komisije iako je prošli tjedan smanjila stopu rasta hrvatskoga gospodarstva s 3,1 na 2,9 posto, dok je za sljedeću godinu blago povećala procjenu s 2,5 na 2,6 posto.
Istaknuli su da su te projekcije u skladu s predviđanjima Vlade i HNB-a. Ministar financija rekao je da, zbog dobrih rezultata, možemo očekivati skori izlazak iz procedure prekomjernog deficita, a guverner HNB-a da politička kriza ne bi trebala utjecati na gospodarski rast.
“Fokus smo stavili na gospodarski rast i zapošljavanje kako bi se ukupna klima poboljšala, kako bismo imali trajnije održiva rješanja. EK je revidirala i objavila svoje makroekonomske projekcije kojima sam zadovoljan, prije svega time što ne odstupaju znatno od naših projekcija”, rekao je Marić za HRT.
Na pitanje hoće li RH izaći iz procedure prekomjernog deficita, odgovorio je da su očekivanja velika jer je mnogo preporuka ispunjeno, ili smo bili mnogo bolji. “Naši su deficiti 2014. bili više 17 mlrd. kuna, a 2015. godine 3 mlrd. kuna. Smanjili smo javni dug i on nastavlja padati”, istaknuo je.
Vujčić je objasnio da se preporukom bankama da se promjenjive kamatne stope mijenjaju u fiksne potrošače želi zaštititi od kamatnog rizika. Kamatne stope danas su na povijesno niskim razinama, dok je ukupan iznos kredita velik.
“Postoji vjerojatnost da kamate rastu. Za one koji imaju dugi rok kredita rizik je veći i bilo bi dobro da razmisle o mogućnosti zaštite od kamatnog rizika. Na trenutačnu stopu stambenih kredita kamatna je stopa viša od 4,8%, a danas se odobravaju oni od 4 – 4,5%”, rekao je. HNB želi da banke ponude mogućnost refinanciranje kredita. “Ako banke odluče ne poslušati našu preporuku, HNB će obavijestiti njihove klijente o drugim bankama koje provode našu preporuku”, naglasio je.
Vlada razmišlja kako može pridonijeti zaštiti potrošača, kaže Marić. Smatra da je informiiranost potrošača slaba. “Ljude treba educirati. Imamo veliki projekt financijske pismenosti za tijela državne uprave kako bi građanima mogli što bolje pojasniti o čemu je riječ. Želimo transparentan pregled među bankama. Potrebna je konkurencija među bankama”, kazao je.
S time se složio i Vujčić koji kaže da se potrošačima mora dobro objasniti što za njih znači porast kamatnih stopa. “Nitko ne zna kamo će kamatne stope ići, ali može se razmišljati o koracima koji se mogu poduzeti. To bi bankari u banci trebali znati”, rekao je.
Na pitanje može li uz očekivano jačanje eura očekivati situaciju kao sa švicarskim francima, Vujčić je rekao da se to se ne očekuje, jer bi kamatne stope morale brzo porasti. “Očekuje se da FED nastavi s rastom kamatnih stopa. U rujnu i ECB treba navijestiti što će činiti 2018. Očekuje se da će ići u smjeru zatezanja kamatne politike, ne više otpuštanja, što onda ide prema rastu kamatnih stopa. Za 2-3-4 godine one bi mogle porasti. Postoje dva mišljenja – da smo u eri niskih kamatnih stopa, zbog demografskih kretanja, visoke štednje, te oni koji smatraju da će kamatne stope rasti. Jedan od argumenata je taj što smo imali dugo razdoblje visokog rasta produktivnosti zbog tržišta u nastanku (Kina, Brazil…), i to je dovodilo do pritiska na pad inflacije. Sada dolazimo do kraja tog ciklusa gdje više nema toliko ljudi koji se mogu prebaciti iz poljoprivrede u industriju, pa će početi pritisak na rast plaća i kamatne stope će početi rasti”, objasnio je.
Odgovornije upravljanje javnim dugom ima veliki efekt, naglasio je Marić. “Odluka da odgodimo zaduženje na stranom tržištu bila je dobra odluka, da idemo probati iskoristiti mogućnost povijesno niskih kamata. U 2016. platili smo 763 mil. kuna kamata manje nego 2015. Godine 2016. javni smo dug smanjili za 500 mil. kuna. Što se tiče potreba zaduživanja, dobar dio potreba smo zadovoljili i želimo zadržati sličan deficit kao 2016. Sada nam se fokus miče prema širem sektoru opće države, osobito sektoru autocesta i cesta. On ima veliku vrijednost, ali njime treba dobro upravljati. Fokus je na financijskom restrukturiranju, imamo dobru suradnju s financijskim institucijama, osobito sa Svjetskom bankom. Imamo njihovu snažnu potporu”, rekao je.
Vujčić smatra da je “rak-rana Hrvatske desetljećima nedostatak snažnih koraka u strukturnoj reformi”. Kaže da su one u svim sektorima, da svaki ministar u svom resoru treba provesti na desetke strukturnih reformi. “RH mora raditi na tome da gospodarstvenicima omogući što lakše poslovanje”, komentirao je Vujčić.
“Uz sustav javne uprave, problematičan je i zdravstveni sustav. Unutar sustava postoje znatne rezerve za efikasnije poslovanje, a prioritet je i obrazovanje”, naglasio je Marić. Stanje proračuna ocijenio je zadovoljavajućim, pa i više od toga.
