O rekordnim rezultatima turističke sezone u Novom danu smo razgovarali s direktorom Turističke zajednice Splitsko dalmatinske županije Joškom Stellom.
Jesu li rezultati koje imamo potvrda da je ovo najbolja poslijeratna turistička sezona?
Mislim da sa sigurnošću možemo reći da je. Imamo 18 posto više noćenja nego lani u ovom razdoblju. Preko 8,1 milijuna noćenja do sada, 4 milijuna noćenja samo u srpnju. Fascinantne brojke. Do kraja sedmog mjeseca imamo 1,1 milijuna noćenja više nego prošle godine. Split je premašio milijun noćenja. Povećanje je posebno bitno jer je bilo veće u predsezoni.
Kada počinje sezona?
Split počinje puno ranije, jer je poznat po Novoj godini i Božiću, u županiji malo kasnije, ali što je najvažnije nema srpanjske rupe
Zbog čega je Split postao popularna destinacija?
Kao županija smo postali prepoznati zbog prometne povezanosti, internet je ključ, jer ljudi jednim klikom saznaju koje su najbolje destinacije. Split je postao popularan u trendu city breaka. Više nema čekanja, informacija je tu i zato je brz rast.
Koje su središnje točke razvoja turizma u Splitu?
pročitajte još
Povezivanje i integracija Splita s okolnim mjestima poput Klisa, Trilja gdje je velika rimska povijest.
Split je postao turistička destinacija, koliko je spreman pružiti dodatne sadržaje?
Maksimalno je proširena ponuda, nedostaje hotela da bi postali top detinacija. Kada to dobijemo neće nam biti premca.
Kako su turisti reagirali na požar u Splitu?
Moji kolege i ja smo budno pratili, ljudi nisu odlazili ali je bilo premještanja.. Bilo je otkaza rezervacija taj dan, nekih 50-ak rezervacija. Sada kada se sve smirilo vidimo da je sve prošlo dobro što se tiče turizma.
Kakva je struktura gostiju?
Broj jedan su Nijemci u predsezoni, u sezoni su Poljaci, Nijemci,
Česi, domaći gosti, Šveđani, Norvežani, Slovenci.. kvalitetna je struktura gostiju. Struktura se iz godine u godinu mijenja i radimo maksimalno da se prilagodimo marketinški.
Ima li Split infrastrukturu za toliko gostiju?
Jedina smo županija koja je pokrenula studiju nosivih kapaciteta gdje će Split biti posebno obrađen kako bi se točno vidjelo kolko gostiju možemo primiti kako bi zaštitila kultura, priroda, da se ne dogodi ono što se dogodilo Barceloni.
Koliko je velik problem prometa i parkinga?
Promet je najveći problem, posebno priikom ulaza i izlaza u grad jer je Split veliko radno središte i prometnice to ne mogu izdržati. No, ima akcija kojima bi se to poboljšalo.
Cijene u Splitu?
Split nikad nije poznat po velikim cijenama, no ima objekata koji imaju veće cijene jer se smatraju elitnijim. Split je prihvatljiv po cijenama, vrijedi pravilo da jedan koktel u Splitu košta koliko kava u Norveškoj.
Je li gužva u Splitu?
Gužve su veće ove godine, one su najveće u subotu. Aerodrom ima subotom ima 28 tisuća putnika, 10 tisuća više nego zagrebački. Splitski aerodrom petkom i nedjeljom nudi niže cijene kako bi se smanjio broj putnika subotom.
Kakva je zarada?
Zarada je velika, vidi se to i po ljudima, nitko se ne žali, svi su dobro. Hotelijeri su zadovoljni.
Dugoročno, što je najvažnije, kako bi država mogla pomoći?
S ovim podacima smo druga županija po broju gostiju, odmah smo iza Istre. Država bi mogla izgraditi kongresne centre u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku kako bi se privukli poslovni gosti u predsezoni i podsezoni te bi se tako privukli i veliki hotelski lanci. Država treba turizam shvatiti što ozbiljnije. Svjestan sam da ne možemo živjeti od turizma ali preko njega možemo multiplicirati druge grane i turizam treba dobiti kvalitetnije mjesto.
Treba jače promovirati Hrvatsku i hrvatski brend, to je zadatak Turističke zajednice. Edukacija i stvaranje novih proizvoda su načini na koji ćemo opstati u turističkom svijetu, ne možemo živjeti na ovom valu, moramo biti spremni kada se druge mediteranske zemlje vrate na tržište.
Što mislite o sloganima koji promoviraju turizam u Hrvatskoj?
Pratio sam slogane, najbolji je bio Mediteran kakav je nekad bio, isticao je oblik ponude koji je specifičan i interesantan. Sadašnji bi se mogao mijenjati, ali oko toga ne treba raditi famu.
Treba li Hrvatska kažnjavati turiste koji hodaju polugoli?
Tu se radi o tome da turist, nije problem majica nego opijanje i neredi, trebali bi turiste na neki način prilagoditi našim običajima i zakonima, neka se ponašaju kao što se ponašaju u svojoj zemlji. Ne trebamo biti restriktivni, treba ih educirati. Mladi gosti su dragi, zbog nekih se radi loša slika.
Jesmo li sigurna turistička zemlja?
Sigurna smo destinacija, ali treba još više ulagati u sigurnost. Nitko nije 100 posto siguran. Taj faktor ne smijemo lupati u prsa da nam se ne bi obilo od glave.
Zašto smo izgubili prepoznatljivost nudističke destinacije?
Zanimljivo je, u onoj državi nudizam je bio popularan, bili smo najpoznatija nudistička destinacija na Mediteranu. Svi naši su voljeli vidjeti nudiste, bili su zanimljivi. Tu se radi o tržištu, o strahu da se pristupi tom tržištu koje je vrlo osjetljivo jer zahtjeva posebne uvjete i radnike.
Postoji li nedostatak radnika u turizmu?
U cijeloj Hrvatskoj nedostaje radnika u turizmu. Osobno mislim da turizam moramo graditi na domaćoj radnoj snagi da ne izgubimo dalmatinski štih. Da bi to ostalo, smatram da trebaju imati primjerenu plaću i edukaciju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
