Mali dobavljači uglavnom su se izvukli. Dobili su novac i naplatili svoj dug od Agrokora. Slučaj s velikima nešto je drugačiji. Novca za njih nema. I nije u pitanju hoće li morati otpisati dio duga, već koliko točno. Nadolazeća jesen ne donosi očekivane prihode tvrtki, a samim time ne donosi niti nadu vjerovnicima.
Na račune više od 2.000 malih dobavljača Agrokora ovih je dana sjelo ukupno 130 milijuna kuna za podmirenje starih dugova. Većina OPG-ova i manjih tvrtki koje prihoduju manje od 5,2 milijuna kuna i zapošljavaju do 10 ljudi – uspjela se naplatiti od propalog carstva.
“Ja ne mogu sad reći od 1.200 subjekata je li baš svima isplaćen novac, no meni se veliki broj poljoprivrednika javio da su svoje novce dobili, pretpostavljam da su svima na račun sjeli da su svoje novce već dobili, a mali dobavljači i već potrošili”, kazao je Matija Brlošić iz Poljoprivredne komore.
VEZANE VIJESTI
Problem još imaju samo oni mali poljoprivrednici koji ne posluju direktno s Agrokorom nego su kooperanti većim tvrtkama. A upravo te velike tvrtke ovih dana strahuju da bi otpis potraživanja koje će Agrokor od njih tražiti u nagodbi – biti znatno veći nego su očekivali. Upućuju na to nedavno objavljeni rezultati poslovanja koji pokazuju da Agrokorovi prodajni lanci i dalje gomilaju gubitke, a posebno na to da se perjanica maloprodaje Konzum nije uspjela oporaviti niti uz financijsku injekciju.
“Kompanija nema svog kapitala, on je potpuno poništen. U ovom trenutku kommpanija živi na kreditima svojih dobavljača i kreditima banaka koje su se uključile u novo kreditiranje. Stari dobavljači i kreditori, posebno ruske banke koje se nisu odlučile na novo kreditiranje, moraju računati s velikim gubicima i otpisom svojih potraživanja možda čak 50 ili 60 posto, vidjet ćemo”, upozorava ekonomski analitičar Damir Novotny.
Je li kapital kompaniju uisitinu do kraja uništen i poništen? I koliki su zapravo ukupni dugovi? Zasad, ne zna niti izvanredna uprava.
Čim je postao povjerenik, Ramljak je zbrojio dugove do 40 miljarda kuna – no i sam je napomenuo da to nije sve te da u Todorićeva komapnijska izvješća na temlju kojeg je zbrajao dugove – ne vjeruje.
Stvarni dug znat će se u rujnu, kada pristignu prijave svih dugovanja. Zasada je upravi prijavljeno više od 12.000 tražbina. Ono što se posebno ne zna – jest trenutna vrijednost kompanija unutar posrnulog koncerna. Nju bi trebala otkriti tek revizija ranijih nepouuzdanih revizorskih izvješća – koja bi također trebala ugledati svjetlo dana sredinom rujna.
U Agrokoru stoga tvrde da su sva nagađanja o postotku otpisa duga preuranjena i špekulativna, no upućeni tvrde – imamo dovoljno elemenata za procjenu.
“Sve te kompanije su javne kompanije i postoji trend kompanija gdje su objavljeni neki rezultati i stručnjaci mogu izračunati vrijednost Leda ili Jamnice i može se izračunati da te prehrambene kompanije u Hrvatskoj vrijede otprilike milijardu i pol eura, a dugovi se procjenjuju na šest milijarda eura. To znači da postoji razlika od čak 70 posto između onoga što kompanije stvaraju”, ističe Drago Munjiza.
I dugova koje je više od desetljeća akumulirala Todorićeva, a onda i sada Ramljakova uprava. U velikim hrvatskim kompanijama službeno ne žele ništa reći o spremnosti na otpis duga i tako otkrivati početne pozicije za pregovore. Žestoka bitka za svaku kunu – kreće na jesen. A u nju bi se, navodno, mogao uključiti i još uvijek aktualni vlasnik Ivica Todorić koji razmišlja o – tužbi protiv države za otimanje kompanije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
