Globalna potražnja za zlatom izlaže opasnostima neke od najzabačenijih i najočuvanijih tropskih šuma na svijetu, upozoravaju stručnjaci. Oko 1680 četvornih kilometara kišnih šuma u Južnoj Americi netalo je zbog kopanja zlata od 2001. do 2013.
Znanstvenici sa sveučilišta u Portoriku kažu da je iskapanje tog skupocjenog metala glavna prijetnja drevnim prašumana u zemljama kao što su Peru i Surinam. Potrošači se protiv toga mogu boriti kupujući samo zlato iz tzv. pravedne trgovine, kažu zaštitari okoliša.
Satelitske snimke pokazale su da se krčenje šuma pojačalo nakon izbijanja globalne financijske krize 2007. Najpogođenije su šume u Gvajani, jugozapadna Amazona u Peruu, šuma Tapajos-Xingu u Brazilu i Magdalena Valley-Uraba u Kolombiji.
“Ustrajući na takvom zlatu kada kupuju nakit i ostale proizvode potrošači imaju stvarnu moć da se ova nepoštena i za okoliš štetna praksa zaustavi”, rekla je dr. Susanne Schmitt iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode.
Studija, objavljena u znanstvenom časopisu Environmental Research Letters, bavila se tropskim šumama diljem Južne Amerike, u Kolumbiji, Venezueli, Gvajani, Surinamu, Francuskoj Gvajani, Brazilu, Ekvadoru, Peruu i u Boliviji.
Globalna proizvodnja zlata povećala se s oko 2445 tona 2000. na oko 2770 tona 2013., dok su cijene skočile, pa je postalo profitabilno kopati u tlu ispod tropskih šuma.
Uklanjanje vegetacije te izgradnja cesta i željeznice mogu imati dugoročan učinak, kažu stručnjaci i upozoravaju da iskapanje zlata može dovesti i do onečišćenja živom koja ulazi u rijeke i atmosferu.
