U akcijskom planu koji je predala Vijeću Europe Slovenija je ponovila da će poštovati presudu Europskog suda za ljudska prava i do 16. srpnja prihvatiti sve potrebne mjere za isplatu stare devizne štednje Ljubljanske banke, ali bi sama isplata mogla početi tek iduće godine, pri čemu će štediše morati proći postupak verifikacije.
Operativni zakon koji bi omogućio vraćanje štednih uloga Ljubljanske banke Zagreb i Ljubljanske banke Sarajevo vlada Mire Cerara namjerava prihvatiti do kraja ožujka, a najviše problema očekuje u procesu “verifikacije” tko na isplatu ima pravo, a tko ne, navodi ljubljansko “Delo”.
U slovenskom ministarstvu financija najviše problema očekuju pri evidentiranju štediša Ljubljanske banke Sarajevo, navodeći da je ona nakon raspada bivše SFRJ bila “nacionalizirana”, da neki BiH štediše više ni nemaju štedne knjižice, te da su neki, možda i 15 posto njih, svoje uloge u banci koristili u procesu privatizacije, time bili kompenzirani, pa sada od Slovenije nemaju pravo na povratak štednje.
VEZANE VIJESTI
U akcijskom planu koji je dostavila u Strasbourg Ljubljana je navela da se može očekivati oko 300.000 zahtjeva i da će to za Sloveniju postupak njihove provjere biti znatan kadrovski i financijski zalogaj.
Sama isplata ne bi počela ove nego tek iduće godine i potrajala bi više godina, uz isplatu u ratama, pri čemu bi najprije bili podmireni štediše s najmanjim ulozima.
U dokumentu kojim je Vijeće Europe upoznala s time što je do sada napravila na provedbi presude Europskog suda za ljudska prava i što su njeni slijedeći koraci, Slovenija je obećala da s provedbom presude neće odugovlačiti.
Slovenija je u akcijskom planu na koji Vijeće Europe može uložiti primjedbe i zatražiti dodatne konzultacije također istakla da “financijski teret” koji joj je određen presudom nije u skladu sa “načelom pravedne razdiobe” obveza bivših jugoslavenskih republika.
Visina štednje iznosi 257 milijuna eura
Time se sugerira da bi preuzete obveze glede štediša Sloveniji trebalo kompenzirati drugim aranžmanima pri podjeli imovine nekadašnje SFRJ i da Ljubljana ostaje pri stajalištu da je stara devizna štednja u načelu “sukcesijsko” pitanje.
Visinu stare devizne štednje u podružnicama LB-a u Zagrebu i Sarajevu Slovenija procjenjuje na 257 milijuna eura. Pri tome, Slovenija je navela da će visinu kamata odrediti radna grupa ministarstva financija, “uvažavajući sve relevatne pravne i druge okolnosti slučaja”. No, štediše ne mogu računati na 6 posto kamata jer u Ljubljani navode da je u presudi Europskog suda za ljudska prava pogrešno interpretiran slovenski zakon o kamatama jer je ta kamatna stopa važila u poslovima između države i banaka, a ne u poslovanju s građanstvom.
