Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić održao je briefing za novinare kako bi komentirao veliki rast franka i i odluku hrvatske vlade da fiksira tečaj franka na godinu dana.

Guverner Vujčić uvodno je novinarima rekao da četiri posto hrvatskih obitelji ima stambene kredite u švicarskim francima.

Vujčić tvrdi da banke ne zarađuju na kreditima u švicarskim francima. “Na tisuću eura stambenog kredita banke godišnje zarade otprilike 25 eura”.

“Procjenjuje se da će zadržavanje tečaja na trenutnoj razini u idućih godinu dana bankarskom sustavu donijeti gubitke od oko pola milijarde kuna”, kazao je guverner HNB-a.

‘Izbor je prvenstveno politički’

“Mađarski model značio bi smanjenje međunarodnih pričuva Republike Hrvatske za 7,8 milijardi kuna, odnosno 73 posto te bi pale na 2,9 milijardi eura”.

“Izbor je prvenstveno politički”, smatra Vujčić te je dodao da “Hrvatska narodna banka nema mandat niti sredstva donositi odluke za rješavanje ovog problema”.

Vujčić je komentirao vladinu mjeru zamrzavanja franka.

“Vladina mjera zamrzavanja švicarskog franka na 6,39 kuna na razdoblje od godine dana spriječit će značajan rast loših kredita”.

Guverner HNB-a obratio se javnosti nakon briefinga s novinarima o mogućim rješenjima problema švivarskog franka.

Mađarski model doveo bi do velikog pada međunarodnih pričuva

“Pojavilo se puno problema kako ublažiti problem. Diskusija je često bila neinformirana i više ličila na političku debatu nego argumentiranu raspravu. HNB izlazi s mogućim opcijama i učincima pojedinih rješenja problema i na taj način pokušava usmjeriti rješavanje problema. Možete sve vidjeti u priopćenju HNB-a u kojem dajemo sve opcije”, kratko je rekao Vujčić.

“Primjena mađarskog modela u slučaju Hrvatske značila bi izuzetno visok pad međunarodnih pričuva za preko 70 posto. Drugim riječima, međunarodne pričuve HNB-a smanjile bi se na ispod tri milijarde eura”.

“Zamrzavanje otplatnih anuiteta na razini tečaja švicarskog franka prema kuni od prije odluke Švicarske narodne banke uz pretpostavku da će tečaj franka prema kuni ostati na sadašnjoj razini  odnosno tečaj franka prema euru na razini 1:1 kroz cijelih 12 mjeseci trajanja te odluke značio bi po našoj procjeni otprilike gubitak kamatnih prihoda banaka za 400 milijuna kuna. Istovremeno, to će značiti i manji rast dotad nenaplaćenih potraživanja, odnosno loših kredita koji bi proizašli iz trenutne aprecijacije švicarskog franka”, zaključio je Vujčić.

Podsjetimo, Vujčić je u utorak kazao da je tijekom vikenda i ponedjeljka s Ministarstvom financija intenzivno radio na rješavanju problema građana koje je pogodilo još jedno jačanje švicarskog franka.

Na pitanje jesu li banke na kreditima u francima ostvarivale ekstraprofite, Vujčić je rekao: “Zaključno s 31. prosinca 2014. banke su imale ukupno plasiranih 24,3 milijarde kuna s valutnom klauzulom u francima, a da su njihove obveze u francima iznosile 23,9 milijardi kuna, odnosno da su bile za 400 milijuna kuna manje. Dakle radi se o dva posto razlike između aktive i pasive u francima, što znači da se radi o odličnom razmjeru imovine i obveza i da banke nisu mogle s tog temelja ostvarivati ekstraprofite”.

“Javno sam upozoravao na ovaj problem”

Vujčić je naglasio da je osobno još 2005. godine na mjestu zamjenika guvernera HNB-a govorio o tim rizicima. “Ne znam što sam tada mogao još poduzeti osim da javno upozorim na taj problem”, kazao je Vujčić.

Hrvatska vlada odlučila je fiksirati tečaj franka na 6,39 kuna u razdoblju od idućih godinu dana na što su reagirali iz HUB-a u kojem tvrde da ta odluka nije u skladu s ranijim dogovorom s bankama.

Također, Vlada je na telefonskoj sjednici u utorak prihvatila i u hitnu saborsku proceduru poslala Konačni prijedlog zakona o dopuni Zakona o potrošačkom kreditiranju.